No zbog visokih temperatura i dugotrajne suše koja je zadesila zemlje širom kontinenta, rijeke imaju premalo vode i pretople su, piše Deutsche Welle.
Brodarstvo na Rajni u opasnosti
Jedna od njih je Rajna. Obično je prosječna dubina ove rijeke u ovo doba godine oko dva metra. Na nekoliko je mjesta, međutim, sada vodostaj pao ispod metra. U jednom tjesnacu blizu njemačkog grada Koblenza početkom kolovoza razina vode iznosila je samo 56 centimetara.
Rajna je jedan od najprometnijih plovnih puteva na svijetu – niska voda znači stroga ograničenja za teretne brodove. Primjerice, da bi brodovi mogli prolaziti kroz tjesnac kod Koblenza potpuno natovareni, treba im dubina vode od najmanje 1,50 metara. Stoga je sada moguće natovariti ih samo djelomično, što povećava cijenu robe koju prevoze. A ako vodostaj uskoro ne poraste, neki brodovi uopće neće moći ploviti.
Problemi za industriju
Razina Rajne neuobičajeno je niska za ovo doba godine, kaže Christian Hellbach iz Kölnskog ureda za plovne putove i brodarstvo. “Uobičajeno je da razdoblja niskog vodostaja počinje u srpnju i najnižu točku dosegne u rujnu ili listopadu.”
Ali sada sve dolazi puno ranije i razina Rajne bi mogla biti niža nego inače, jer nema znakova da bi mogla pasti neka obilnija kiša: “Od sredine srpnja razina vode u Rajni je toliko niska da se već primjećuje utjecaj na teretni promet”, naglašava Nils Jannsen s Instituta za svjetsku ekonomiju (IfW) iz Kiela.
Riječni teretni brodovi prevezu u Njemačkoj svake godine oko 195 milijuna tona robe – najveći dio Rajnom. Vodenim putevima se prije svega prevoze rasuti tereti kao što su žitarice, ugljen, benzin, lož ulje, kemijski proizvodi, šljunak, pijesak, građevinski materijali i metalni proizvodi. Rajna osim toga povezuje važna industrijska središta u Njemačkoj, Francuskoj i Švicarskoj s morskim lukama u Nizozemskoj i Belgiji.
Što dugotrajno nizak vodostaj znači za industriju pokazalo se 2018. godine. Tada je brodski promet bio u prekidu 132 dana zbog niskog vodostaja. Većina pogona u kemijskoj industriji, proizvodnji čelika, papira, građevinskog materijala, kao i poljoprivreda bili su ozbiljno ili vrlo ozbiljno pogođeni niskim vodostajem, pokazala je jedna studija Saveza njemačke industrije (BDI) godinu dana kasnije.
Bomba iz Drugog svjetskog rata u rijeci Po
Kad je suša, iz rijeka i jezera izviru čudne stvari, od kostiju i fosila do cijelih civilizacija koje su potonule u poplavama prije tisuću godina. Nizak vodostaj rijeke Po, najduže talijanske rijeke, sada je otkrio nešto mnogo opasnije. Ribari su krajem srpnja u blizini grada Mantove našli 450 kilograma tešku bombu iz Drugog svjetskog rata. Ona je otkrivena jer regija na sjeveru Italije uz rijeku Po trenutno prolazi kroz najgoru sušu u posljednjih 70 godina.
Može li Loire još uvijek hladiti nuklearne elektrane?
Kad se spomene rijeka Loire, najprije se pomisli na slikovite riječne krajolike i bajkovite dvorce. No na obalama te rijeke nalazi se i nuklearna elektrana Belleville. To nije slučajno – nuklearne elektrane uvijek se nalaze pored neke vode kako bi se bolje rashlađivale.
Kako bi se zaštitila flora i fauna u rijekama i pored njih, postoje stroga pravila o stupnju do kojeg elektrane smiju grijati vodu. Nakon što se postigne maksimalna dopuštena temperatura, nuklearne elektrane moraju smanjiti proizvodnju – i tada proizvode manje električne energije. I to se sada događa pri ljetnim vrućinama kada su Francuzi uključili sve ventilatore i klima uređaje, a Rusija je obustavila isporuke plina Francuskoj. Prijeti preopterećenje električne mreže.
Izvor Temze se pomiče
Temza je dio Londona jednako kao i Buckinghamska palača ili zgrada parlamenta, ali njen je izvor u blizini gradića Kemble u jugozapadnoj Engleskoj. Ili je tako bar bilo donedavno.
Sada je suša dovela do toga da Temza doista počinje teći tek više od pet milja nizvodno od mjesta gdje joj je službeno izvor.
Ugrožene dunavske pastrve
U Dunavu je već ovog ljeta opasno visoka temperatura vode – a vodostaji su niski. Početkom kolovoza temperatura u dijelu rijeke u Bavarskoj bila je sedam dana zaredom iznad 25 stupnjeva. A očekuje se da bi se mogla popeti i do 26,5 stupnjeva.
To utječe na količinu kisika u vodi, koji bi mogao pasti ispod šest miligrama po litri. Tako malo kisika značilo bi smrt za neke vrste ribe u Dunavu, poput pastrve. Stoga je pokrajinska vlada podigla stupanj upozorenja, što joj omogućuje zabranu vađenja šljunka iz Dunava i druge radove koji bi mogli pogoršati ekološku situaciju. Osim toga je vlastima moguće djelomično ograničiti rad postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda – s nadom da će se time uspjeti spasiti pastrve.