Zašto su proteklih 140 godina bile najvažnije u ljudskoj historiji?

- Advertisement -

Brad DeLong, profesor na Kalifornijskom univerzitetu u Berkliju, Sjedinjene Američke Države, u svojoj knjizi ”Tromim korakom ka utopiji” (Slouching Towards Utopia) tvrdi da 140 godina, odnosno period između 1870. i 2010. godine, predstavljaju najvažnije godine u ljudskoj historiji.

DeLong je želio reći, u intervjuu za VOX, da se u tom periodu dogodilo nešto nevjerojatno što je izmicalo čovječanstvu tokom vremena koje mu je prethodilo.

- OGLAS -
DeLong je, osim po svom akademskom radu, poznat i po brojnim tekstovima i veoma čitanom blogu o ekonomiji.

U intervjuu napominje da je tehnološki napredak nakon 1870. godine donio neviđeno obilje i prosperitet, posebno stanovništvu bogatih zemalja, ali da, s druge strane, nije uspio postići ono što se u potpunosti tražilo.

- OGLAS -

Slika nije savršena

To je list VOX navelo da kaže kako je DeLong upravo zato odlučio nasloviti svoju knjigu “Tromim koracima ka utopiji”, a ne “Postizanje utopije”, budući da je brza promjena u životima ljudi u bogatim zemljama donijela sa sobom duboku političku nestabilnost i sukobe. Slika se čini gora za ljude na jugu, gdje su potlačene zajednice iz raznih razloga lišene povrata ekonomskog bogatstva svojih zemalja.

DeLong u intervjuu objašnjava da su se elite prije 1870. zadovoljavale time da upravljaju mehanizmom moći i kontrole nad siromašnim seljaštvom, kako bi mogli požnjeti povrat bogatstva u svoju korist. S druge strane, on vjeruje u marksističku doktrinu, koja naglašava da su pravi motor historije snage proizvodnje i njihova interakcija s društvom. Prema tome, period između 1870. i 2010. je najvažniji, zato što je doživio ogromnu promjenu koja je nastala zbog tehnoloških promjena u odnosu na ranije periode.

30 godina

- OGLAS -

Pisac je naglasio da je najvažnija karakteristika u tih 140 godina koje je proučavao period od trideset slavnih godina, između 1945. do 1975. godine, tokom kojeg su se Sjedinjene Američke Države i Evropa oporavile od posljedica Drugog svjetskog rata, a zapadni svijet mogao izgraditi jake ekonomije, uspostaviti zemlje blagostanja koje su postigle veoma brze stope proizvodnje, ali uz održavanje neke ravnoteže sa radničkom klasom, koja je također imala koristi od svog udjela u revoluciji, pre nego što je ovaj sistem kasnije propao.

Odgovarajući na pitanje o mogućnosti povratka na sistem slavnih trideset godina (1945-1975) i ostvarivanju značajnih stopa rasta, DeLong je naglasio da je pad stope rasta pogrešan i opasan, posebno uz prisustvo desetaka miliona ljudi koji zaslužuju da se ostvari njihova želja za životom u boljim uslovima.

Govorio je i o ozbiljnosti onoga što se dešava u oblasti klime, te pozvao da se s puno opreza i mudrosti pristupi situaciji. Smanjenje visokog nivoa ugljika je, na primjer, apsolutna nužnost, ali treba napomenuti da će čovječanstvo, ako se vrati na nivo tehnologije iz 1900. godine, nesumnjivo smanjiti veliki dio emisije ugljičnog dioksida (može dostići trećinu ili četvrtinu onoga što tvornice trenutno emituju), ali će zauzvrat ispumpavati ogromne količine drugih zagađivača.

Također, što se tiče obrade i rekultivacije zemljišta u cilju ”izdržavanja” milijardi ljudi, što je uz savremenu tehnologiju moguće uz evidentne značajne neuspjehe, bez postojeće tehnologije bit će neophodno osigurati veoma veliki broj poljoprivrednika i specijaliziranih profesionalaca, a socijalno-ekonomski uslovi će se usložnjavati, posebno za zemlje juga, kazao je.

- OGLAS -

Pročitajte još

NAJNOVIJEFACE.BA