Ruski plin u Evropu može stizati putem četiri plinova: Sjeverni tok 1, Sjeverni tok 2, Yamal i Turski tok.
Sjeverni tok 1 ima kapacitet od 55 milijardi kubnuh metara (bcm) godišnje i isporuke ovim plinovodom zaustavila je Rusija pravdajući to nemogućnosti održavanja zbog sankcija, a onda su se desile i eksplozije.
Sjeverni tok 2, s identičnim kapacitetom od 55 milijardi kubnih metara ali nikad nije proradio nakon što ga je njemačka vlada odbila odobriti nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Yamal Europe, najduži plinovod 4,107 kilometara)opskrbljuje plinom s poluotoka Yamal u Zapadnom Sibiru, završava u Njemačkoj, a ima kapacitet od 33 milijardi kubnih metara.Isporuku je Rusija zaustavila još u Maju.
Turski tok, koji doprema plin iz Rusije ispod Crnog mora i preko Balkana, ima kapacitet od 31,5 milijardi kubnih metara i jedini je plinovod koji još uvijek radi. Završava u Mađarskoj, što znači da je od sada Mađarska jedina članica EU koja još uvijek prima ruski prirodni plin.
Plinovodom Turski tok se snabdijevala i Bugarska ali je Rusija prestala prodavati Bugarskoj plin. Kroz Turski tok se trenutno snabdijeva i Bosna i Hercegovina.
Zbog ogromnih prihoda koje je Rusija ostvarila od rasta cijena plina, zajedno s golemim smanjenjem druge trgovine s Evropom, Rusija nema interesa potpuno zatvoriti ove plinovode.
Iako Mađarska i dalje dobiva plin, njegova je cijena vezana uz tržišne cijene, pa se zemlja oštro protivi daljnjim sankcijama Rusiji. Premijer Viktor Orban je najavio nacionalne konsultacije o sankcijama Rusiji, a prošle sedmice je pozvao ukidanje sankcija.