“Broj koji trenutno imamo na Zapadnom Balkanu je oko 500 ljudi iz Frontexa koji su već raspoređeni, ali danas su oni raspoređeni samo na granici između partnera Zapadnog Balkana i vanjskih granica EU“, rekla je novinarima komesarka za unutrašnje poslove Ylva Johansson.
Ova mjera je dio Akcionog plana za Zapadni Balkan koji je predložila Evropska komisija za borbu protiv porasta broja migranata koji ulaze u EU preko Zapadnog Balkana.
Kako navodi Euronews, tokom prvih 10 mjeseci ove godine je zabilježeno više od 128.000 ilegalnih prelazaka granica u EU preko Zapadnog Balkana, pokazuju podaci Frontexa. To predstavlja povećanje od 168% u odnosu na isti period 2021. godine.
‘Rizik od novih ruta’
Jedan od principa ovog plana, koji je predstavljen dan prije samita EU-Zapadni Balkan u Albaniji, jeste bolje usklađivanje viznog režima između zemalja Zapadnog Balkana i EU kako bi se osiguralo da strani državljani koji putuju na Zapadni Balkan bez viza ne mogu nakon toga preći u EU.
Most Western Balkan countries have visa-free arrangements with the EU. Johansson said that Serbia is the main port of entry into the EU for such people.
Većina zemalja zapadnog Balkana ima bezvizne aranžmane sa EU, a Johanson je rekla da je Srbija za takve migrante glavno mjesto odakle ulaze u EU.
Naime, Srbija ima sporazume o bezviznom režimu sa Armenijom, Azerbejdžanom, Bahreinom, Belorusijom, Bolivijom, Kinom, Kubom, Gvinejom Bisao, Indijom, Indonezijom, Jamajkom, Kirgistanom, Kuvajtom, Kazahstanom, Mongolijom, Omanom, Katarom, Rusijom, Surinamom i Turskom.
Međutim, Johansson je podcrtala da sve zemlje Zapadnog Balkana “imaju značajne praznine kada je u pitanju usklađivanje vizne politike sa viznom politikom EU”, te da to zato treba rješavati u svim zemljama regije.
Također je upozorila da sa jačim usklađivanjem politike u Srbiji može postojati rizik od novih ruta koje koriste bezvizni režim u drugim zemljama Zapadnog Balkana.