Tokom radionice „Birajmo šta čitamo“ više od 25 učenika od petog do devetog razreda ove škole tokom dva školska časa usvajalo je ključna znanja, tehnike, alate i metode medijske pismenosti.
Učenici i učenice istakli su pozitivne, ali i negativne efekte medija.
„Tik Tok koristim da pravim kolače i mogu naći super recepte. S druge strane, prekomjerno korištenje medija nije dobro. Mislim da trebamo provoditi vrijeme i sa dragim ljudima“, rekla je jedna od učenica.
Koordinatorica projekta Senka Kurt istakla je kako je medijska pismenost sposobnost korištenja medija, društvenih mreža i drugih platformi.
„Ova vrsta pismenosti podrazumijeva razvijanje kritičkog promišljanja, te vještine analize i vredovanja medijskih sadržaja. Nužan preduvjet za svaki demokratski proces su dobro informirani građani“, kazala je Kurt.
Direktor Osnovne škole „Meša Selimović“ Zenica Enver Halilović istakao je da je medijska pismenost iznimno važna kada je u pitanju edukacija mladih, a posebno učenika osnovnih škola.
„Kod djece je medijsku pismenost teže razviti jer ni odrasli nisu pismeni. Tema današnjeg događaja su lažne vijesti. Vjerujem da ni odrasli ne mogu da razaznaju šta je to istina, a šta laž, dok je to djeci sigurno još teže“, rekao je Halilović.
Trener radionice bio je Armin Šestić, stručnjak za medijsku pismenost. Osnovcima je poručio da uvijek trebaju razmisliti o sadržaju koji dijele da li će povrijediti nekoga.
„Danas se lako prenose objave na društvenim mrežama bez prethodne provjere. Trudite se da provjerite informacije i da pratite medije koji prenose istinite informacije. U medijima postoji mnogo netačnih informacija“, kazao je Šestić.
Praktični savjeti za učenike/ice: propitujete sadržaj koji čitate
Šestić je učenicima i učenicama govorio o novim medijima te društvenim mrežama koje same po sebi ne bi trebalo da budu mediji, ali su odveć platforma za prenošenje i kreiranje sadržaja medijskog sadržaja, pa ih to čini medijem. Bez regulative i lakoće korištenja i kreiranja sadržaja često su izvor dezinformacija.
„Dezinformacije nisu novi fenomen i postojale su i prije medija. Neko ih je namjerno proizveo i plasirao putem medija“, rekao je Šestić tokom radionice.
Šestić je učenicima dao i nekoliko praktičnih savjeta prilikom konzumiranja medijskih sadržaja kako bi mogućnost da nasjednu na lažne vijesti sveli na minimum.
„Razmislite o izvoru, pročitajte sve ne samo naslov, provjerite autora, provjerite datum objave, pitajte stručnjake“, savjetuje Šestić.
Tokom radionice održane su i kratke praktične vježbe gdje su učenici/ice imali/e priliku da vježbaju prepoznavanje lažnih i manipulativnih vijesti.
Medijska pismenost velika boljka društva
Enver Halilović, direktor Osnovne škole „Meša Selimović“ kaže kako je medijska pismenost veoma važna za svako društvo, te da je u bosanskohercegovačkom velika boljka.
Dodaje da je i odraslima teško razdvojiti tačne od lažnih vijesti, a kamoli djeci. Pomoglo bi obrazovanje o medijskoj pismenosti, ali ono je nedovoljno i uglavnom se veže za časove odjeljenske zajednice ili kroz lekcije na predmetu bosanskog jezika. Kao nastavnik bosanskog jezika često je, pregledajući lektire učenika, nailazio na razne sadržaje koje su đaci pronalazili na internetu.
„Kroz medijsku kulturu kao nastanvik bosanskog jezika radio sam sa djecom na medijskoj pismenosti, ali mislim da to nije dovoljno. Dobiju se samo površne informacije šta je internet, radio, televizija, šta su novine. Na tom se otprilike stane“, kaže Halilović.
Dok obrazovni sistem ne prepozna potrebu i ne uvede medijsku pismenost u nastavne planove i programe radionice poput ove neophodne su i poželjne kako bi djecu pripremili za život u svijetu punom dezinformacija.
„Mislim da je ova radionica rasvijetlila mnoge stvari djeci od šestog do devetog razreda, pogotovo ovima koji su zreliji tinejdžeri i trebaju ići u srednju školu. Takođe pomogla im je da razbiju neke dogme koje su stvorene i kod kuće i kroz naš obrazovni sistem“, smatra Halilović.
Radionica je realizovana u okviru projekta „Medijska pismenost: Birajmo šta čitamo“, koji implementira Fondacija INFOHOUSE uz finansijsku podršku Fondacije UniCredit.