Zajedničku deklaraciju potpisali su generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, predsjednica Evropske komisije (EK) Ursula von der Leyen i predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel na ceremoniji održanoj u sjedištu NATO-a, u Briselu.
U novom tekstu pripremljenom na osnovu deklaracija prethodno potpisanih 2016. i 2018. godine, navedeno je da je saradnja NATO-a i EU zasnovana na zajedničkim vrijednostima, da se danas euroatlantski region suočava s najvećom prijetnjom posljednjih godina, te da ruski rat u Ukrajini predstavlja kršenje međunarodnog prava.
Predsjednica Evropske komisije (EK) Ursula von der Leyen izjavila je na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Stoltenbergom i Michelom da zajednička deklaracija pokazuje da su jedinstvo i odlučnost NATO-a ojačali od početka ruskog rata protiv Ukrajine u februaru prošle godine.
“Evropska sigurnost je ugrožena i suočava se s izazovom, što se ogleda u želji Finske i Švedske da se pridruže NATO-u. Svjesni smo izazova. Ali u mogućnosti smo da im se suprotstavimo”, rekla je Leyen.
Istakla je da ruska prijetnja, iako važna, nije jedina na koju se treba osvrtati i spomenula “sve veće pokušaje Kine da preoblikuje globalni poredak u svoju korist”.
U tom kontekstu, dodala je Leyen, saveznici trebaju ojačati svoju otpornost.
Stoltenberg se složio da su NATO i EU zajedno podržavali Ukrajinu te je dodao da bi ojačana vojna sposobnost unije bila korisna i za alijansu i pozvao članice bloka koje nisu dio NATO-a da podrže zajedničke inicijative sa alijansom.
“Moskva želi drugačiju Evropu. Ona želi da kontroliše svoje susjede, demokratiju i slobodu vidi kao prijetnju. To će imati dugoročne posljedice po našu sigurnost”, rekao je Stoltenberg.
Upitan o stavu Turske u vezi sa kandidaturama Švedske i Finske za članstvo u NATO-u, Stoltenberg je istakao da se Ankara suočava sa ozbiljnim legitimnim sigurnosnim prijetnjama koje potiču od terorizma.
Isprepletene historije
Stoltenberg je nadalje ponovio da Turska blisko sarađuje sa Finskom i Švedskom na rješavanju zabrinutosti Ankare.
Michel je u obraćanju rekao da zajednička deklaracija dokazuje da unija i alijansa žele saradnju među sobom podići na viši nivo.
“Naše istorije su isprepletene”, rekao je Michel, podsjetivši da je 21 članica EU-a dio NATO-a.
Troje lidera su se takođe složili da je neophodno rješavati pitanje rastuće geostrateške konkurencije, pitanja otpornosti i zaštite kritične infrastrukture.
Ostale prioritetne oblasti saradnje će uključivati nove tehnologije, zajednički prostor, sigurnosne implikacije klimatskih promjena, strano uplitanje i manipulaciju informacijama.