Bivši ukrajinski ambasador u BiH i Hrvatskoj, Oleksandr Levchenko, za “Face.ba” piše o situaciji u Ukrajini, prenoseći aktuelna dešavanja koja su potaknuta ruskom agresijom na Ukrajinu.
“Predsjednik Ukrajine, Volodimir Zelenski, pozvao je predsjednika Kine, Xija Jinpinga, u oficijelnu posjetu Kijevu. Poslije samog početka ruske invazije na Ukrajinu, Kijev je inicirao direktne pregovore s Kinom, ali je Peking svaki put pokušavao zaobići ovu temu. Mogućnost obavljanja makar telefonskog razgovora između dvojice predsjednika u Kijevu se uvijek smatralo važnom opcijom. Poslije toga, kad je Peking izašao pred međunarodnu javnost sa prijedlogom mirovne inicijative o završetku rata u Ukrajini, Kina je trebala obaviti razgovore i sa ukrajinskom stranom – ne samo sa ruskom. Ako do toga ne dođe – postaju sumnjivi napori kineske strane u pravcu postizanja pravednog mirovnog rješenja, koje je sukladno međunarodnom pravu, normama i principima Statuta UN, u kojem je Kina stalna članica Savjeta bezbjednosti, a Ukrajina osnivačica ove međunarodne organizacije globalnog karaktera.
Tako bi eventualna posjeta Ukrajini od strane predsjednika Xija bila konstruktivan potez u mogućoj realizaciji ideja koje sadrži kineski plan od dvanaest tačaka. Već je veliki broj svjetskih lidera boravio u Kijevu tokom ruske invazije i tun ema ničeg strašnog. Kijev je spreman da detaljno – ne samo razmotri, već i da raspravlja o svim komponentama ovog plana. Osim toga, Kijev bi bio u mogućnosti da Kini predstavi svoju detaljnu viziju završetka rata u Ukrajini. Peking se, kao i Kijev, dosljedno drži principa teritorijalne cjelovitosti i sprečavanja kršenja režima neširenja nuklearnog naoružanja. Tako se očekuje odluka kineske strane na poziv oficijelnog Kijeva da kineski predsjednik Xi posjeti ovu zemlju. Zasad, u zvaničnu posjetu Pekingu dolaze predsjednik Vlade Španije – Pedro Sanchez, kao i predsjednica Evropske komisije – Ursula von der Leyen i francuski šef države – Emmanuel Macron. Kina može odigrati vrlo važnu i konstruktivnu ulogu u okončanju krvavih ratnih sukoba u Ukrajini i u postizanju pravednog mira. Peking ima kapacitet za to, pa ćemo vidjeti da li ima realnu želju, a ne samo dobre namjere. Svi dobro, biblijski, znamo da je put do pakla popločan dobrim namjerama. Koje su Putinove ‘dobre namjere’ kad je dao naredbu za stacioniranje ruskog taktičkog nuklearnog naoružanja u Bjelorusiji – možemo samo nagađati, ali ne možemo biti sigurni. Opet, to je ocjena Ukrajine i njenih zapadnih saveznika.
Da li je ovaj potez Kremlja preliminarno usklađen s Pekingom – saznat ćemo odmah poslije pregovora spomenutih evropskih lidera sa kineskim političkim rukovodstvom. Ako Moskva djeluje na svoju ruku – to je jedna stvar. Ali ako je preliminarno usaglasila ovaj korak s Pekingom – to je sasvim druga.
Ipak, pri završetku oficijelne posjete Moskvi, predsjednici Kine i Ruske Federacije potpisali su zajedničku izjavu, gdje su tražili od međunarodne zajednice da se pridržava principa neširenja nuklearnog oružja u svijetu. Za dva dana, Vladimir Putin je to drsko prekršio kad je odlučio smjestiti taktičko nuklearno naoružanje u Bjelorusiju. Ministar odbrane Ruske Federacije, Sergej Šojgu, upozorio je da će municija sa osiromašenim uranijem, koju Velika Britanija planira poslati Ukrajini, ozbiljno negativno utjecati na zdravlje ukrajinskih vojnika koji je budu koristili. Zato je Putin odlučio uvesti kontramjeru i poboljšati zdravlje bjeloruskih vojnika stacioniranjem taktičkog nuklearnog oružja u njihovoj zemlji. Pritom, municiju sa osiromašenim uranijem ruska je vojska već koristila u bitkama protiv ukrajinskih vojnika. To Moskvi nije smetalo. Kina takav potez Kremlja, sa zakašnjenjem, nije deklarativno prihvatila, ali nije ni osudila. Tako svi sada žude saznati postoji li tajni dogovor Kine i Ruske Federacije, ispod stola, u zajedničkom kršenju postojećih osnova međunarodnih poredaka… To bi bio izazov cijelom demokratskom svijetu i čitavoj međunarodnoj javnosti… Ukrajinska je strana inicirala saslušanja u Savjetu bezbjednosti UN-a kad je riječ o provokativnom postupku Moskve. Saslušanja će se održati ovih dana. Ali 1. aprila, na Međunarodni dan šale, Ruska Federacija preuzima predsjedavanje Savjetom bezbjednosti UN. To već nije smiješno. Država agresor će odlučivati o agenda razmatranja pitanja rata i mira na čitavoj planeti. To će biti težak udarac Ujedinjenim narodima, koji će čitavog mjeseca morati slušati ratnohuškačku moskovsku propagandu na zasjedanjima u glavnoj instituciji UN-a.
Moskva je nezakonito preuzela mjesto SSSR-a – člana UN i stalnog člana Savjeta bezbjednosti UN-a – krajem decembra 1991. godine. Tada nije ispoštovala proceduru učlanjenja Ruske Federacije u UN, kako to predviđa Statut ove organizacije. Prvo ide preporuka Savjeta bezbjednosti UN za članstvo u organizaciji, a potom slijedi glasanje na Generalnoj skupštini UN, gdje se treba dobiti većina glasova. U UN-u, prema Statutu, primaju samo ‘mirne zemlje’, a Ruska Federacija vojno je napala Ukrajinu; granatira mirne gradove; masovno ubija ukrajinske civile i krade djecu… Za četiristo dana, ruska je vojska izgubila 173.000 vojnika, 306 borbenih aviona, 291 helikopter, 3610 tenkova, sedam hiljada borbenih blindiranih vozila, 2860 artiljerijskih jedinica… Tako, bilo bi vrlo problematično da se Ruska Federacija primi u UN. Zato Rusija, bahato i drsko, produžava sjedenje na stolici u organizaciji kojoj ne pripada. Početak predsjedavanja Ruske Federacije u Savjetu bezbjednosti primit ćemo sa smiješkom, a ne znamo kako će završiti ovaj april… Vrlo čudno: zločinac će odlučivati o svojim zločinima. To nikad prije nije viđeno.”