S druge strane, Izborni zakon BiH kaže sljedeće: „Broj delegata iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih, koji se biraju u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH iz zakonodavnog tijela svakog kantona je proporcionalan broju stanovnika kantona prema posljednjem popisu. Centralna izborna komisija BiH određuje, nakon svakog popisa, broj delegata koji se biraju iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih, a koji se biraju iz zakonodavnog tijela svakog kantona“.
Ekspert za ustavno pravo Nedim Ademović u razgovoru za Vijesti.ba govori o nastalom konfliktu pravnih normi i mogućem rješenju. Njegov komentar prenosimo u cjelosti:
”Zaključak CIK-a je da ne postoji još uvijek odluka o tome da li će se, kao osnov na sastav tijela vlasti u FBiH, primijeniti statistika iz 1991. ili 2013. godine. Mene, zaista, ne interesuje koji član CIK-a kako razmišlja, interesuje me konačna odluka ove institucije i njeni argumenti.
Shodno tome, mogu dati samo svoje pravno mišljenje šta bi trebalo biti. CIK je upravno tijelo. Kao takvo, CIK mora poštivati i primijeniti Izborni zakon, takav-kakav je, svidio se on nekome ili ne.
U Izbornom zakonu BiH trenutno postoji jasna odredba koja nalaže da se primijeni popis iz 2013. godine kada je u pitanju sastav Doma naroda Parlamenta FBiH (član 10.12. stav 1): ‘Broj delegata iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih, koji se biraju u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH iz zakonodavnog tijela svakog kantona je proporcionalan broju stanovnika kantona prema posljednjem popisu. Centralna izborna komisija BiH određuje, nakon svakog popisa, broj delegata koji se biraju iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih, a koji se biraju iz zakonodavnog tijela svakog kantona’.
Međutim, činjenica je da je ova odredba suprotna Ustavu FBiH, jer on nalaže da se za svu vlast u FBiH koristi popis iz 1991. godine sve dok se Annex VII uz Opšti okvirni sporazum za mir u BiH ne provede (član IX.7: Objavljeni rezultati popisa stanovništva iz 1991. godine na odgovarajući način će se koristiti za sva izračunavanja koja zahtijevaju demografske podatke dok se Aneks 7. u potpunosti ne provede).
Činjenica je i da je Ustav FBiH viši pravni akt od Izbornog zakona FBiH.
Prema tome, CIK mora primijeniti normu koja je očigledno suprotna Ustavu FBiH. Posljedica te primjene će biti, po mom mišljenju, neustavna odluka CIK-a jer će se koristiti pogrešna statistička baza za izračune, te ugroziti cilj koji je federalni ustavotvorac želio da ostvari kada je naložio primjenu statistike iz popisa iz 1991. godine (politička afirmacija manjinskih zajednica). Ali, to moraju potvrditi sudovi. Do tada „sve je po zakonu“!
Rješenje tog konflikta pravnih normi mogu riješiti samo Parlamentarna skupština BiH izmjenom Izbornog zakona na način da se zakon usaglasi sa Ustavom FBiH ili Ustavni sud BiH, koji bi svojom odlukom, ako ništa drugo, stavio van snage ove odredbe člana 10.12. Izbornog zakona.
CIK nema nadležnost da sam rješava ove sukobe normi, da preskače Izborni zakon i direktno primijenjuje Ustav FBiH. Tako pravna država ne funkcioniše. Prema tome, odgovornost je prvenstveno na Parlamentarnoj skupštini BiH i tu treba da se pravi pritisak. Parlamentarci moraju raditi svoj posao, a ne rade ga! Oni su neodgovorni.
Stoga, bespotrebno se stavlja pritisak na CIK, politizira se to tijelo, prozivaju se pojedini ljudi i pokušava se individualizirati odgovornost ovog kolektivnog tijela. Mislim da je to greška!“.