“Kolegice, jeste li vi spremni da budete optuženi da sa mnom rušite ustavni poredak”, upitao je predsjednik Centralne izborne komisije Branko Petrić članicu CIK-a Irenu Hadžiabdić.
Umjesto odgovora, dobio je osmijeh. No, iz prethodne i naknadne diskusije bilo je jasno da je Irena Hadžiabdić – spremna. Za Dom naroda FBiH i potpunu Čovićevu kontrolu spreman je i Stjepan Mikić, HDZ-ovac raspoređen u CIK-u kojem je prije dvadesetak godina, zbog antidejtonskog djelovanja, OHR zabranio kandidovanje na izborima.
“Ne može ustav entiteta biti iznad Ustava BiH. To je neshvatljivo i neprihvatljivo”, kazat će Stjepan Mikić, na šta se nadovezala Irena Hadžiabdić.
“Ako budemo popunjavali Dom naroda, onda to moramo raditi na osnovu popisa iz 2013. godine”.
Podršku su, potom, pružili Stjepan Rogić i Novak Božičković. Što znači da više nema dileme – Centralna izborna komisija BiH mandate u Domu naroda FBiH rapodijelit će na osnovu popisa iz 2013. godine, a ne na osnovu odredaba Ustava FBiH, prema kojima se mandati dijele na osnovu popisa iz 1991. godine. I tu dolazimo do suštine.
Dom naroda FBiH čine četiri kluba naroda. Klubovi konstitutivnih naroda broje po 17 delegata, dok u Klubu Ostalih mora biti 7 delegata. Prema Ustavu F BiH, svaki od deset kantona u FBiH mora dati najmanje po jednog delegata iz reda svih konstitutivnih naroda, ukoliko su oni prethodno izabrani u kantonalne skupštine. Preostali broj mandata u Domu naroda F BiH, ranije je popunjavan na osnovu odredaba Izbornog zakona BiH, koje su, presudom Ustavnog suda BiH u slučaju Ljubić, proglašene neustavnim.
No, prema Ustavu F BiH, kvote bi se i dalje trebale određivati na osnovu popisa iz 1991. godine sve do konačne provedbe Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim se reguliše status izbjeglih i raseljenih lica. To bi, dakle, značilo da svaki kanton i dalje mora dati najmanje po jednog delegata iz reda svih konstitutivnih naroda. Tako, naprimjer, primjenom Ustava F BiH i uzimanjem za osnov popisa iz 1991. godine, u Klub Hrvata u Domu naroda FBiH mogli bi biti delegarani svi Hrvati iz svih deset kantona, što znači da bi u tom Klubu bilo najmanje pet Hrvata koji nisu kadrovi HDZ-a BiH. Bio bi, dakle, potreban još samo jedan delegat u Klubu Hrvata kako bi se mogao predložiti predsjednik ili potpredsjednik Federacije BiH iz reda hrvatskog naroda, što je potencijalna opasnost da Dragan Čović i njegova stranka budu izgurani iz vlasti.
No, spas je stigao iz CIK-a BiH. Umjesto popisa iz 1991. godine i odredaba Ustava F BiH primjenjivat će se popis iz 2013. godine.
“Svim izabranim kantonalnim zastupnicima bit će omogućeno i aktivno i pasivno biračko pravo kada je u pitanju Dom naroda F BiH. Nakon tog izbora, spisak bi bio dostavljen CIK-u koji bi na osnovu popisa iz 2013. godine odredio po 17 delegata koji će činiti klubove konstitutivnih naroda u Domu naroda F BiH”, iznio je svoje promišljanje Stjepan Mikić, član CIK-a koji obično ima usaglašene stavove sa Brankom Petrićem i Irenom Hadžiabdić.
Znači li to, pitali smo kasnije Stjepana Mikića, da se može desiti da pojedini kantoni uopće ne daju delegate iz reda svih konstitutivnih naroda.
“Da”, glasio je kratak odgovor.
Uzme li se, dakle, u obzir Mikićev neustavni izračun, Bošnjaci ne bi imali nijednog delegata iz Zapadnohercegovačkog, Livanjskog, Posavskog i Bosansko-podrinjskog kantona. Hrvatima iz Unsko-sanskog i Bosansko-podrinjskog kantona bi također bilo uskraćeno pravo da budu delegirani u Dom naroda, što je suprotno Ustavu F BiH.
Srpski delegati ne bi mogli biti iz tri kantona, Posavskog, Bosansko-podrinjskog, i Zapadnohercegovačkog kantona.
U Klubu Hrvata, primjenom popisa iz 2013. godine, bila bi dva delegata iz Zeničko-dobojskog kantona, po jedan iz Posavskog i Tuzlanskog kantona, tri iz SBK, četiri iz HNK, tri iz ZHK, jedan iz Kantona Sarajevo, te dva iz Livanjskog kantona.
Dakle, Kantoni u kojima apsolutnu dominaciju ima HDZ BiH dali bi ukupno 14 delegata u Dom naroda F BiH, što znači da nijedna druga partija, osim one kojom upravlja Dragan Čović, ne bi imala ni mogućnost da predloži kandidata za predsjednika ili potpredsjednika Federacije BiH. Također, sa 14 delegata u Domu naroda F BiH, HDZ bi u Dom naroda BiH mogao izabrati četiri od ukupno pet delegata u Klubu Hrvata, čime bi potpuno kontrDraolisao i taj Dom državnog Parlamenta.
Sve je ovo, dakle, u suprotnosti sa Ustavom Federacije BiH, prema kojem svaki kanton mora dati najmanje po jednog delegata iz reda svih konstitutivnih naroda, ukoliko takav postoji u kantonalnog skupštini. Stjepan Mikić u tome ne vidi ništa sporno, jer je “akt entiteta ne može biti iznad državnog Ustava”. Ustav BiH je sastavni dio Dejtonskog mirovnog sporazuma u okviru kojeg je i Aneks 7. A tamo piše da do provedbe Aneksa 7 nema primjene nijednog drugog popisa osim onog iz 1991. godine.