Bivši ukrajinski diplomata u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, Oleksandr Levchenko, za “Face.ba” piše o aktuelnoj situaciji u Ukrajini.
“Od prvih dana ruske agresije na Ukrajinu, bivši američki predsjednik Donald Trump izjavio je da neće dozvoliti rat ako on i dalje bude šef američke države. Kasnije je rekao da bi se mogao dogovoriti da se u Ukrajini postigne mirovni sporazum sa Moskvom u jednom danu, opet aludirajući na to ‘šta bi bilo kad bi bilo’. Ali nije precizirao kako će to učiniti, kao i mnogo ranije u drugoj izjavi, ‘da neće dozvoliti rusku okupaciju Krima’. Na prvi pogled, pred nama je odlučan političar globalne dimenzije koji je spreman da rješava najteža bezbjednosna pitanja današnjice, kada je ruska agresija postala problem ne samo u evropskoj, već i u čitavoj svetskoj skali rješavanja pitanja rata i mira. Ali sve te gromoglasne izjave bile su pod velikim znakom pitanja. Da li je zaista sve to mogao riješiti u komunikaciji s Kremljom ili su to bile samo izjave populističkog karaktera da bi sebi podigao politički rejting…? Bilo je dosta sumnje da bi Donald Trump mogao efikasno utjecati na Vladimira Putina da se odrekne svoje agresivne politike prema Kijevu. Sada imamo pojašnjenje Trumpovog stava u vezi sa okončanjem rata u Ukrajini. Njegovo rješenje je bilo da Ukrajina možda treba da se odrekne dijela svoje teritorije u korist Rusije. I to nije šala. Ovo kaže bivši američki predsjednik, a sada glavni kandidat za podršku republikanaca u borbi za novi predsjednički mandat. Niko se ne bi iznenadio da to kaže protagonista Kremlja – Viktor Orban. No, možda se zato mađarski premijer molio da Donald Trump pobijedi na predsjedničkim izborima, kako bi u svjetskom poretku sve išlo po planovima Kremlja. Tako je u zemlji, koja je predvodnik svjetske demokratije, moguće donijeti političku odluku da država koja je osnovala Ujedinjene nacije, koja je dala skoro deset miliona vlastitih života za pobjedu nad Trećim Reichom, koji je dvadeset puta veći od ljudskih gubitaka SAD (417.000), trebalo bi da se odrekne dijela svoje teritorije da se rat ne bi širio. To je suprotno postojećem međunarodnom pravu i uspostavljenom svjetskom poretku nakon Drugog svjetskog rata. Ovaj poredak svjesno želi uništiti Vladimir Putin i njegovo političko okruženje, a čini se da je Donald Trump spreman biti od pomoći u implementaciji ovog zločinačkog plana. Naravno, ne kao zao političar, već onaj koji želi da što manje ljudi umre i da se što prije uspostavi mir. Samo, moramo primijetiti da možda Donald Trump nije posvetio dovoljno pažnje ciljevima ruskog rata u Ukrajini. Kremlj je više puta zvanično ponavljao da se u Ukrajini bori protiv kolektivnog Zapada, predvođenog SAD. Tako bi Trump mogao da zaustavi rat u Ukrajini, gdje se navodno ruska vojska bori protiv Amerikanaca, kad bi ponudio nešto Moskvi. U Kremlju su često ponavljali da je Rusija vlasnik Aljaske i da je te ogromne teritorije vrlo jeftino prodala SAD. Možda Rusiji nisu potrebna ogromna područja Aljaske nazad, ali ostrva duž obale bi im bila veoma interesantna. Kad bi Donald Trump ponudio njih Moskvi, ona bi to sigurno prihvatila i zaustavila rat u Ukrajini koji se vodi protiv SAD-a. Svi bismo počeli da živimo mirno i sretno i slavili bismo Donalda Trumpa što je pronašao pravedno rješenje. Inače, više od polovine ovih ostrva i dalje nosi ruska imena. No, čini se da borac za mir i spašavanje ljudskih života Donald Trump, neće prihvatiti tako mudro rješenje da zaustavi rat u Ukrajini. Kad bi samo izgovorio takvu mirovnu ponudu, odmah bih dobio nula posto podrške svojih birača. Čak su i bliski članovi njegove porodice odstupili od njega. Vidite koliko je osjetljivo kada trgujete svojom teritorijom da biste postigli mir i spasili ljudske živote… jedino što sve to mora biti u okviru postojećeg međunarodnog prava koje predviđa princip nepovredivosti granica. Naravno, to može biti neka vrsta sporazumnog i obaveznog rješenja bez ikakvih pritisaka. U suprotnom, za nekoliko godina, Ruska Federacija će se vratiti i preuzeti cijelu Aljasku. Ruska Federacija je najveća država na svijetu po teritoriji, ali okupacija novih stranih teritorija dio je službene politike Kremlja.
Tako je Trumpov prijedlog, ‘da je najveća stvar koju bi SAD sada trebale napraviti jeste okupljanje Rusije i Ukrajine i sklapanje mira’. Bivši šef Bijele kuće rekao je da je ruski predsjednik oslabljen zbog prekinute pobune i da je sada vrijeme da SAD pokušaju posredovati u mirovnom sporazumu između Rusije i Ukrajine. On navodno želi da ljudi prestanu umirati zbog ovog smiješnog rata. Trump nije isključio mogućnost da će Vlada u Kijevu morati ustupiti dio teritorije Rusiji kako bi zaustavila rat koji je započeo invazijom ruskih snaga na Ukrajinu prije šesnaest mjeseci. On je rekao da bi se o svemu ‘pregovaralo’ da je on predsjednik, ali da su Ukrajinci oni, koji su se žestoko borili za odbranu svoje zemlje, ‘zaslužili mnogo pohvala’, da će imati pravo da zadrže mnogo od onoga što su zaradili i, navodno, i Rusija je pristala na to. Potreban je pravi posrednik ili pregovarač. Ovo je vrijeme da se dvije strane udruže kako bi uspostavile mir. Putinu je naštetila pobuna ‘Wagnera’ i vođe Jevgenija Prigožina. Ali Putin je i dalje tu, i dalje jak, ali svakako donekle oslabljen, barem u glavama mnogih ljudi. ‘Međutim, da Putin više nije na vlasti, ne znate ko bi bio alternativa’. Moglo bi biti bolje, ali bi moglo biti i daleko gore.’
Što se tiče optužbi za ratne zločine koje je protiv Putina podigao Međunarodni krivični sud, Trump je rekao da bi o Putinovoj sudbini trebalo razgovarati kada se rat završi, ‘jer upravo sada, ako o to iznesete, nikada nećete sklopiti mir; nikada se nećete dogovoriti’.
Ukratko, činjenice: Trump ne želi Moskvi pokloniti ostrva oko Aljaske, što bi ona rado prihvatila od SAD da okonča rat u Ukrajini, ali je spreman dati dijelove ukrajinskih teritorija. To što Putin želi silom da otima tuđe teritorije i krade tuđu djecu ne znači da nema potrebe da se s njim pregovara. Dakle, zapravo, Trump nam daje više otvorenih pitanja nego odgovora kad je riječ o današnjem izazovu u vidu ruske vojne agresije.”