Završen je dvodnevni NATO summit u glavnom litvanskom gradu, Vilniusu. Ovaj se summit smatra historijskim zbog pristupanja Švedske ovom savezu. Finska je prisustvovala ovom summitu kao punopravna članica NATO alijanse. Govorilo se i ratu u Ukrajini, odnosno o globalnim izazovima s kojima se suočava ova Alijansa, javlja FACE-ov reporter iz Litvanije.
Ponajviše je u fokusu bila Ukrajina i sedamnaestomjesečna invazija koja bjesni u ovoj državi, ali se govorilo i o zapadnom Balkanu, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Kosovu…
Hronologija dvodnevnog NATO summita
10. jula
Uoči summita stigla je historijska odluka: Turska će podržati ulazak Švedske u ovaj savez. Summit je zvanično otvoren obraćanjima generalnog sekretara Jensa Stoltenberga i predsjednika Litvanije, Gitanasa Nausede. 10. jula. Istog dana, u razmaku od nekoliko sati, održan je bilateralni sastanak Turske i Švedske. Potom je generalni sekretar Saveza, Jens Stoltenberg, održao pres-konferenciju, na kojoj je saopćio dogovor švedskog i turskog čelnika o pristupanju ove skandinavske zemlje Alijansi. Objavljena je i zvanična zajednička izjava Erdogana, Stoltenberga i Kristerssona.
Stoltenberg je 10. jula u uvodnom obraćanju kazao da će ojačati podršku Ukrajini te da će više investirati u ovu istočnu zemlju.
“Na ovom summitu načinit ćemo neke krupnije korake, kako bismo ojačali našu odbranu, uključujući tri nova regionalna plana, raspoređivanjem 300.000 trupa. Ovim šaljemo jasnu poruku da ćemo braniti Litvaniju i svaku saveznicu od potencijalnog napada”, kazao je Stoltenberg.
11. jula
U jutarnjim časovima otvoren je i NATO-ov javni forum, na kojem je generalni sekretar Jens Stoltenberg davao izjave za medije. Potom su uslijedile pozdravne riječi Jensa Stoltenberga i Chrisa Hipkinsa, premijera Novog Zelanda. NATO-ovom dvodnevnom summitu pridružio se i predsjednik Republike Koreje, Yoon Suk Yeol. Potom se obratio generalni sekretar uvodnim riječima, najavljujući ključne tačke summita. Kazao je da će biti donesene jasne odluke koje će pokazati da stoje uz Ukrajinu.
Pridružili su se i lideri Australije, Sjedinjenih Američkih Država, a u popodnevnim časovima potpisana je Deklaracija o zračnoj kooperaciji između Estonije, Latvije i Litvanije. Zatim se na pres-konferenciji obratio generalni sekretar Jens Stoltenberg.
“Čelnici NATO-a poduzeli su važne odluke u kritičnim trenucima za našu sigurnost. Dočekali smo da Finska postane punopravna članica Alijanse. Radujemo se i pristupanju Švedske našem savezu, a to je odluka bazirana na sporazumu koji su sinoć postigli turski predsjednik Erdogan i švedski premijer Kristersson”, kazao je generalni sekretar Alijanse.
Dodao je da je za Ukrajinu spremljen poseban paket pomoći, koji se sastoji od triju elemenata: višegodišnjeg programa pomoći za Ukrajinu; “prebacivanje” sa sovjetskog perioda na NATO standarde, treninge i doktrine, te pomoć Ukrajini u procesu unapređivanja sigurnosnog sektora i odbrane. Obećali su pružiti pomoć ovoj državi i u vidu logistike.
12. jula
Posljednjeg dana NATO summita u jutarnjim časovima obratili su se generalni sekretar Stoltenberg i premijer Japana, Fumio Kishida. Potom je uslijedio sastanak Sjevernoatlantskog vijeća na razini šefova država i vlada, sa Švedskom, indopacifičkim partnerima i EU. U podne se obavio bilateralni sastanak i zajednička konferencija za novinare generalnog sekretara NATO-a i predsjednika Ukrajine. Ubrzo je uslijedio sastanak Vijeća NATO – Ukrajina, na razini šefova država i vlada, sa Švedskom. U poslijepodnevnim satima potpisan je Operativni memorandum o razumijevanju NATO Centra izvrsnosti za klimatske promjene i sigurnost. Završna pres-konferencija generalnog sekretara Jensa Stoltenberga održana je u večernjim satima.
Posljednjeg dana NATO summita u Vilniusu, na pres-konferenciji se, pored generalnog sekretara NATO-a, Jensa Stoltenberga, obratio i ukrajinski predsjednik, Volodimir Zelenski, koji je kazao da je “razumljivo nepridruživanje Ukrajine NATO-u u periodu ratovanja”. Dodao je da bi bilo idealno da njegova država dobije poziv za pridruživanje nakon okončanja ruske invazije na Ukrajinu, javlja FACE-ov reporter iz Litvanije.
“Ukrajini je potrebno oružje dugog dometa! Taj deficit je i dalje prisutan”, kazao je Zelenski na pres-konferenciji.
Generalni sekretar Stoltenberg pohvalio je predsjednika, ukrajinski narod, oružane snage i političko vodstvo za njihovu hrabrost i odlučnost od početka ruske invazije, kazavši da će “NATO nastaviti stajati uz njih koliko god bude potrebno”.
Uspostava Vijeća NATO-Ukrajina dio je trodijelnog paketa podrške koji će približiti Ukrajinu NATO-u.
“Vijeće će djelovati kao forum gdje će se Ukrajina i NATO saveznici sastajati kao ravnopravni, održavati krizne konsultacije i zajednički donositi odluke”, rekao je Stoltenberg.
Šta je zaključeno na dvodnevnom NATO summitu u Litvaniji?
Sveobuhvatno, NATO se ponajviše bazirao na izazove s kojima se suočava Ukrajina, na historijsku odluku pridruživanja Švedske, ovom vojnom savezu. Također, NATO je klasificirao rusko djelovanje na prostoru Ukrajine i Evrope „pogubnim, destabilizirajućim faktorom“. Osvrnuli su se i na Kinu i njenu neutralnu poziciju.
Ovo su neki od važnijih zaključaka donesenih na kraju summita u Vilniusu:
1. Nastavit će pružati podršku Ukrajini i olakšati njeno pristupanje NATO alijansi. Ukinuli su Akcioni plan. U skladu s Poveljom o posebnom partnerstvu između NATO-a i Ukrajine iz 1997. i Dodatkom iz 2009., saveznici će nastaviti podupirati i ocjenjivati napredak Ukrajine u interoperabilnosti, kao i dodatne reforme demokratskog i sigurnosnog sektora koje su potrebne. Ministri vanjskih poslova NATO-a redovno će ocjenjivati napredak kroz prilagođeni Godišnji nacionalni program. Savez će podržati Ukrajinu u provedbi ovih reformi na njenom putu prema budućem članstvu.
2. Najavljena nova vojna pomoć Ukrajini, trening za ukrajinske pilote, kao i pomoć za liječenje veterana.
2. Dogovoren značajan paket proširene političke i praktične podrške. Uspostavit će se Vijeće NATO – Ukrajina, novo zajedničko tijelo u kojem saveznici i Ukrajina sjede kao ravnopravni članovi kako bi unaprijedili politički dijalog, angažman, saradnju i euroatlantske težnje Ukrajine za članstvom u NATO-u. Omogućit će zajedničke konsultacije, donošenje odluka i aktivnosti, a služit će i kao mehanizam kriznih konsultacija između NATO-a i Ukrajine.
3. Pružanje pomoći Ukrajini kroz Sveobuhvatni paket pomoći (CAP) ostaje prioritet. Saveznici će nastaviti finansirati CAP na održiv i predvidljiv način.
4. Poboljšavaju alate koji su na raspolaganju za suprotstavljanje ruskim hibridnim akcijama. Osigurat će da Savez i saveznici budu spremni za odvraćanje i odbranu od hibridnih napada.
5. NATO ostaje posvećen zaštiti teritorijalnog suvereniteta Bosne i Hercegovine. Nastavlja pružati podršku Kosovu i raditi na deeskalaciji situacije.
5. Dogovorili najdetaljnije i najsnažnije odbrambene planove NATO-a od hladnog rata. Ojačali svoju predanost ulaganjima u odbranu, složili se približiti Ukrajinu NATO-u i produbili partnerstva širom svijeta.