Muslimani širom svijeta danas obilježavaju Dan ašure koji je karakterističan po istoimenom slatkom jelu, a simbol je berićeta, zajedništva i dijeljenja dobra među ljudima.
Dan ašure se obilježava desetog dana muharrema, prvog mjeseca hidžretskog, odnosno islamskog kalendara, a za muslimane ima snažan vjerski, historijski i kulturološki značaj.
Ašura u prijevodu s arapskog jezika znači deset, a upravo 10. muharrema je izuzetno značajan u historiji islama i poslanika. Na taj dan su se, prema hadisima i drugim izvorima, zbili brojni važni događaji, uključujući i spašavanje lađe poslanika Nuha, a. s., i prolazak poslanika Muse, a. s., kroz razdvojeno more kako bi se spasio od faraona.
Prema mnogim djelima historije kulture, na današnji dan je prihvaćeno i pokajanje poslanika Adema, a. s., dogodilo se i uzdizanje poslanika Idriza, a. s., vatra nije htjela opeći i spaliti poslanika Ibrahima, a. s., poslanik Jakub se ponovo sreo sa sinom i poslanikom Jusufom, a. s., poslanik Ejub, a. s., ozdravio je, poslanik Junus, a. s., spasio se iz utrobe ribe, a poslanik Isa, a. s., rođen je i uzdignut Božijom voljom.
Na današnji dan, 61. hidžretske godine, na Kerbeli je ubijen unuk poslanika Muhammeda, a. s., Husein sa još 72 njemu bliske osobe.
Zbog tih i mnogo drugih važnih događaja, muslimani pridaju veliku važnost Danu ašure koji je karakterističan po istoimenom slatkom jelu koje se pravi od više vrsta voća, orašastih plodova, žitarica i drugih namirnica.
Takvo jelo spravlja se u znak sjećanja na poslanika Nuha, a. s., čija lađa je na današnji dan pristala na kopno nakon poplave sa, prema predajama, parom svih živih vrsta na Zemlji.
Kako se hidžretski kalendar razlikuje od gregorijanskog, tako i deseti muharrem svake godine po gregorijanskom kalendaru nastupa različitog dana. Stoga se i namirnice od kojih se priprema ašure svake godine razlikuju, s obzirom na godišnje doba i dostupnost plodova. Jelo može sadržavati od sedam do 77 namirnica, a običaj je da se podijeli komšijama i rodbini.