Novinar Stephan Lamby dobio je pristup transkriptu razgovora njemačkog kancelara Olafa Scholza i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona tokom kojeg su razgovarali o razgovorima s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Razgovori između Scholza i Putina održani su četvrtog marta 2022, devetog dana ruske invazije Ukrajine u punom opsegu. Scholz je u razgovoru s Macronom otkrio da situacija “ne ide na bolje”.
“Ima nešto što me brine više od razgovora: on (Putin) se uopće ne žali na sankcije. Ne znam je li ih spomenuo u razgovoru s vama. Ali meni ih uopće nije spomenuo ”, rekao je Scholz Macronu, koji je odgovorio: “Nije ni meni rekao”.
Njemački kancelar je primijetio da Putin ponovno nameće svoju viziju Ukrajine: “Dijelio je sve svoje ideje o tome kako pronaći kompromis. Govorio je o demilitarizaciji i denacifikaciji”.
Nakon toga, rekao je, Putin je “tražio od mene da priznam Krim kao dio Rusije” i priznam nezavisnost takozvanih narodnih republika Donjecka i Luganska.
“Kada sam ga pitao hoće li se u nekom trenutku održati sastanak o Ukrajini s tobom, mnom, Zelenskim i njim, Putinom, nije u potpunosti odbio. Ali naveo je dva uvjeta. Prvo, to ne smije biti razlog za prekid vatre. A govorio je samo o nas trojici: tebi, meni i njemu. Ne o Zelenskom”, otkrio je Scholz.
Dodao je da je Putin govorio i o teorijama zavjere: “Tada je izjavio da je ukrajinska delegacija otišla u Poljsku jer su htjeli razgovarati s američkim predsjednikom kako bi dobili njihove upute.”
Kao odgovor, Macron je rekao: “To je vrlo slično razgovoru koji sam s njim jučer imao.”
Ranije je njemački vicekancelar Robert Gabeck bio ogorčen činjenicom da je Savezna obavještajna služba (BND), za razliku od drugih obavještajnih agencija, pogriješila u svojoj procjeni ruske invazije na Ukrajinu u punom obimu.
Štoviše, Scholz je u maju izjavio da planira jednog dana ponovno razgovarati s Putinom, iako nije naveo okvirni datum kada bi se to moglo dogoditi.
Kremlj se u februaru požalio da Macron i Scholz dugo nisu zvali Putina.