Povelja Kulina bana jedan je od najznačajnijih bosanskohercegovačkih dokumenata. Napisao ju je ban Kulin, 29. 8. 1189. i predstavlja trgovački ugovor između Bosne i Dubrovnika.
Ban Kulin, ovim ugovorom obećava knezu Krvašu i svim Dubrovčanima, punu slobodu kretanja i trgovanja širom njegove zemlje. Povelja je pisana bosanskim književnim jezikom, ćiriličnim pismom bosančicom i latiničnim pismom na latinskom jeziku. Vrijednost ove povelje za historiju srednjovjekovne Bosne je nemjerljiva. Ukazuje i na jako dobru organizovanost i uređenost unutar same zemlje u momentu kada je napisana, iz nje je vidljivo da Bosna ima svog vladara. državnu teritoriju, da vladar raspolaže svojom kancelarijom… Ono što je fascinantno jeste da je Povelja dvojezični dokument – namijenjena i onima koji ne razumiju bosanski jezik.
Jedan od najočuvanijih dokumenata
Povelja Kulina bana je jedan od rijetkih bosanskohercegovačkih pisanih spomenika, koji je stigao do nas u dobrom stanju, u sebi nosi i obilježja narodnih govora. Ne samo da se njen značaj ogleda u tome što je to najstariji očuvani, bosanski državni dokument, već je i Povelja bana Kulina, najstariji državni dokument kod svih južnoslavenskih naroda.
Treba spomenuti i to, da se Povelja nikako ne može smatrati “rodnim listom” Bosne i Hercegovine. Povelja je samo dokaz, da je bosanska banovina već prolazila kroz rane faze razvoja u tom periodu – povelja je trgovački sporazum, što potvrđuje da je kao država Bosna postojala i u prethodnim stoljećima.
Gdje se Povelja Kulina bana nalazi sada?
Povelja Kulina bana očuvana je u tri primjerka u Dubrovniku. Dva primjerka se tamo nalaze i danas, a treći primjerak, ukraden u 19. stoljeću, danas se nalazi u posjedu Ruske akademije nauka i umjetnosti u Sankt Peterburgu u Rusiji. Mnogi smatraju da je to original među poznatim primjercima. BiH je uputila zahtjev za njeno vraćanje, ali ga je Rusija odbila jer smatra da Povelja Kulina bana, kao drugi dokument Slavena po starosti, jednako pripada i njihovoj historiji.