Klimatološko ljeto je sa 1. 9. i zvanično završilo. Godišnja doba se po klimatološkom kalendaru računaju od početka mjeseca. Stoga je drugačiji raspored klimatoloških godišnjih doba. Od 1. 9. nam je nastupila jesen po tom klimatološkom rasporedu godišnjih doba, pa stoga slijedi detaljna analiza onog što možemo očekivati po pitanju meteoroloških prilika za naredni tromjesečni jesenski period.
Atmosferski pritisak na nivou mora (MSLP)
Analiza atmosferskog pritiska, tačnije rasporeda zračnih režima cirkulacije i pozicioniranje područja niskog i visokog pritiska je važan segment u prognostičkoj analizi te daje dodatni uvid i određene naznake i signale po pitanju dugoročnih vremenskih prilika.
ECMWF model koji je dosta ugledan i praćen pri prognoziranju vremena ukazuje na povećanu mogućnost za negativno odstupanje vrijednosti atmosferskog pritiska za područje Sredozemlja za jesenjski period septembar – novembar 2023., što implicira na veće šanse za razvoj ciklona, područja niskog pritiska, nestabilnijeg vremena, pa i padavina bogatih vremenskih prilika.
Prognostička analiza temperatura zraka
Po pogledu temperatura zraka, ECMWF ukazuje na izglede za nešto topliju jesen od prosječnih vrijednosti i to za širi prostor Evrope, pa tako i naših krajeva.
Izglede za topliju jesen od prosjeka za naše krajeve daje i njemački model DWD.
Analiza okvirne prognoze odstupanja količine padavina
Prognoza količine padavina je uvijek najzahtjevnija i teško predvidiva s obzirom na njen prostorni raspored, pogotovo u situacijama nestabilnih konvektivnih razvoja. Upravo tada, pljuskovi mogu lokalno donijeti obilne količine padavina, dok u nekim drugim krajevima – čak i geografski blizu ovim prvim – može donijeti manje količine, pa čak ponegdje i izostanak.
Ono što se može zaključiti gledajući prognozu ECMWF modela za naredni tromjesečni jesenski period jeste povećana mogućnost za količine padavina veće od prosjeka za područje Jadrana, Sredozemlja… Upoređujući sa kartom atmosferskog pritiska, možemo povezati i uvidjeti očekivanu sličnost ovih dvaju meteoroloških parametara. Tačnije, povećana je mogućnost za negativno odstupanje pritiska, a također i potencijalno jače razvoje oblačnih sistema, pa i dosta kišovitije periode za područje Sredozemlja i Jadrana. To bi na kraju moglo uzrokovati periode dosta nestabilnog vremena i sa lokalno izraženijim kišnim intervalima. Prognozirana zona mogućnosti za padavine veće od prosjeka ove jeseni zahvata i dijelove Hrvatske, BiH, Crne Gore, pogotovo južne krajeve, što se odnosi i na područje Hercegovine. Sve u svemu, to bi svakako zbog blizine Jadrana i Sredozemlja moglo donositi periode nestabilnog, kišovitijeg vremena, lokalno i snažnije kišovitih.
Od tri mjeseca, najveća mogućnost za kišovitije od prosjeka se očekuje po dugoročnoj prognozi za novembar, što se može vidjeti i na sljedećoj karti anomalije količine padavina za mjesec novembar na osnovu ECMWF proračuna.
ECMWF je svakako jedan od modela, međutim drugi modeli ne dijele baš slično razmišljanje po pitanju mogućnosti za količine padavina veće od prosjeka, kako to misli ECMWF. To svakako pokazuje složenost ovakve vrste prognoza, pogotovo dugoročno gledanih.
Faktori koji utječu na nepouzdanost ovih dugoročnih vrsta prognoza leže u sistemu atmosfere, okeana, tla, odnosno u procesima koji se dešavaju u čitavom Zemljinom sistemu.
Pri tome, ukoliko se prognostički scenariji ipak ostvare, to ne mora značiti da će zahvatiti čitavo navedeno područje niti pogotovo da će trajati sve vrijeme, već više da bi to moglo biti kroz veći dio navedenog perioda. Tako, ukoliko se u dugoročnoj prognozi prognozira toplije od prosjeka ili recimo zimi hladnije – to se može reflektovati svakako u određenom geografskom području, ali apsolutno ne znači da će tako biti i u čitavom regionu za koji se prognoza izdaje.