NATO sljedeće godine planira održati svoju najveću vježbu od Hladnog rata, javlja “Financial Times”. U vježbi bi trebalo učestvovati više od 40 hiljada vojnika koji će obranu od ruske agresije uvježbavati protiv jedne od svojih članica. Vježba Steadfast Defender dolazi kao dio brzog nastojanja NATO-a da se transformira u istinski ratni savez, potaknut invazijom na Ukrajinu.
Švedska, čiju kandidaturu za članstvo u NATO-u tek trebaju ratificirati Turska i Mađarska, također će biti uključena, čime će ukupan broj uključenih zemalja porasti na 32. Vježba će se održati diljem Njemačke, Poljske i Baltika u februaru i martu te čini dio nove strategije obuke prema kojoj će vojni savez provoditi dvije velike vježbe svake godine, umjesto jedne.
NATO će se također obučavati za borbu protiv terorističkih prijetnji izvan svojih neposrednih granica. Jens Stoltenberg, glavni sekretar NATO-a, najavio je u junu prošle godine da će savez povećati broj svojih snaga visoke spremnosti s 40 hiljada na “preko 300 hiljada”.
To je dio povijesnog remonta kako bi se savez pomaknuo prema teškim vojnim sposobnostima za razliku od lakih i mobilnih snaga raspoređenih na Balkanu i u Afganistanu. Nakon te izjave, čelnici NATO-a su se na summitu u Vilniusu u julu složili s novim regionalnim obrambenim planovima i stvaranjem takozvanih Savezničkih snaga za reagiranje, multinacionalnih snaga sposobnih brzo odgovoriti na prijetnje.
Baltičke zemlje bile su posebno glasne u pozivanju NATO-a da ojača svoje istočno krilo dok su se trupe gomilale na bjeloruskoj granici. Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je početkom jula da će nuklearno oružje biti premješteno u Bjelorusiju, iako njegova prisutnost još nije potvrđena.
NATO je postavio multinacionalne bataljune u baltičkim državama kako bi usporio napredak svakog agresora u slučaju invazije. Njemačka je u junu rekla da će trajno zadržati 4000 vojnika u Litvi.
Vježbe se također smatraju ključnim dijelom demonstracije Moskvi da je savez spreman za borbu, objasnili su dužnosnici NATO-a.