Pozivi na pobunu protiv sve veće cijene robe trgovačkih lanaca sve su glasniji, barem od početka godine. Promet u ovim prodavnicama raste uporedo sa rastom cijena hrane iz mjeseca u mjesec. Rastuće nezadovoljstvo potrošača u Hrvatskoj uzrokovano je ovim povećanjem cijena, koje je postalo sporno pitanje. Borci ovog trenda su penzioneri, koji su se udružili pod zastavom “Penzioneri zajedno”. Ovaj program je nedavno na svojoj web stranici objavio oštru izjavu o tome kako penzije treba prilagoditi rastućim troškovima života. Upozorili su da bojkotuju velike maloprodajne kompanije ako se njihovi zahtjevi ne udovolje, tako da njihova poruka nije izgubljena.
Duboko ukorijenjene društvene i ekonomske tenzije u društvu jasno su vidljive ovim zabrinjavajućim razvojem događaja. Maloprodajne kompanije su suočene sa pritiskom da reaguju na težnje penzionera za dostojanstvenom starošću, budući da postaju otvoreni zagovornici ovog prava. Tema o tome kako će se odigrati ovaj tekući spor između penzionera i trgovačkih lanaca je onaj koji će vjerovatno privući pažnju javnosti i utjecati na buduća dešavanja u pogledu tretmana prava i cijena penzionera.
Takođe su kritikovali velike prodavnice, tvrdeći da su pohlepne i da ostvaruju preveliki profit.
“Komercijalni lanci, posebno oni koji podižu cijene kako bi napumpali inflaciju i ostvarili enormne profite, trebali bi što prije početi da snižavaju cijene kako ih se pohlepa ne bi okrenula”, poručili su.
Državno političko vodstvo je u više navrata javno kritiziralo trgovce na malo zbog povećanja cijena. Vlasti su bile glasne u svom nezadovoljstvu cjenovnom praksom maloprodajnih lanaca na početku godine, navodeći rastuće troškove kao razlog zašto mnogi vjeruju da je euro kriv za inflaciju.
Vlada Hrvatske je za jučer sazvala konferenciju trgovaca kako bi ih natjerala na snižavanje cijena.
Svjetski prosjek cijena hrane se smanjuje.
Čini se da nikakav pritisak na maloprodajne lance nije rezultirao smanjenjem cijena. Indeks potrošačkih cijena (CPI) za kategoriju “Hrana i bezalkoholna pića” porastao je 12,6% na godišnjem nivou u julu, prema podacima Biroa za popis stanovništva. Cijene su porasle za 0,3% u odnosu na jun ove godine, nastavljajući mjesečni trend rasta.
Kao rezultat toga, cijene žitarica su također pale. Njihova cijena je u januaru 2022. bila na nivou gotovo 50% višem od prosjeka za godine 2014-2016, ali su od tada smanjene na nivo od otprilike 30% viši. To je popust od 20% u samo jednoj godini.
Cijene mliječne robe su pale za 30 posto nakon jula, kada su bile 50 posto skuplje nego 2014.-2016. A cijena mesa pala je za više od 5%. Samo su cijene šećera porasle.
Proizvođači kod kuće povećavaju cijene uprkos padu troškova proizvodnje.
Organizacija UN za hranu i poljoprivredu prati veleprodajne cijene na globalnom i međunarodnom nivou. Podaci tog izvora pokazuju da je od jula 2017. do jula 2018. veleprodajna cijena kilograma piletine u Hrvatskoj pala sa 2,62 dolara na 2,31 dolar. Pad je iznosio 11%.
Hrvatski državni zavod za statistiku (DZS) prati promjene u troškovima i cijenama poljoprivredne proizvodnje, dok se podaci Ujedinjenih naroda odnose na veleprodajno tržište u cjelini, koje uključuje i domaću proizvodnju i uvoz.
Bosance sve više brine nagli porast cijena robe i usluga sve dok prosječna primanja stagnira. Prema najnovijim podacima Federalnog zavoda za statistiku od juna 2023. godine prosječna plata iznosi 1.262 KM. U međuvremenu, Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine procjenjuje da je sindikalna potrošačka korpa u avgustu 2023. dostigla vrhunac od 3.322,90 KM.
Sindikati ističu da je Vlada Federacije BiH odlučila da minimalna plata bude samo 596 KM mjesečno. Vrijednost sindikalne potrošačke korpe samo je 37,98% pokrivena prosječnom republičkom platom, a tek skromnih 17,94% minimalnom platom.
Sindikat je napravio “potrošačku korpu” koja elokventno ilustruje ogromnu razliku između prosječnih prihoda i potreba stanovništva analizirajući prosječnu plaću u Federaciji Bosne i Hercegovine, kao i potrebe četveročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dvoje djece (jedno u srednjoj, a drugo u osnovnoj školi).
Sljedeće kategorije čine sindikalnu potrošačku korpu, zajedno sa svojim udjelima u troškovima:
Obroci (37,51%)
– Smještaj i zajednički sadržaji (11,75%)
– Održavanje zdravlja i lične higijene (8,07%)
– Kulturne i obrazovne aktivnosti (17,45%)
– Obuća i odjeća (15,05%)
(4,15%) – Prevoz
– Održavanje kuće i domaćinstva (6,02%)
Ovi troškovi su izračunati koristeći prosječne cijene 86 različitih prehrambenih proizvoda iz tri odvojena supermarketa. Pored toga, obračunati su troškovi za šest kategorija stambenih i komunalnih usluga, kao i 10 kategorija lične higijene i zdravlja.
Sindikati i građani Bosne i Hercegovine ozbiljno su zabrinuti zbog zapanjujućeg dispariteta između prihoda i cijena životnih potrepština. Okupljeni pod krovnom organizacijom “Penzioneri zajedno”, penzioneri su već izjavili da će bojkotovati velike trgovačke lance u znak protesta zbog rastućih troškova i nedovoljnih plata.
Borba između trgovačkih lanaca i penzionera je sve intenzivnija, a društvo je i dalje pod pritiskom da pronađe način da svakom svom članu garantuje dostojanstveno postojanje. U narednim mjesecima očekuje se da će ova tema i dalje izazivati interesovanje i izazivati diskusiju.