Nakon potvrđivanja optužnice Suda BiH, Bubić je izjavio Srni da Šmit nije aktivno legitimisan da bude zakonodavac u Bosni i Hercegovini, ni institucionalno ni lično, kao što je ranije navedeno i objašnjeno, imajući na umu odredbe tačke 1.2 Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma.
Bubić je pojasnio da je optužnica potpuno nezakonita jer navodni zločin, “neizvršenje odluke visokog predstavnika u BiH”, ne postoji po zakonu.
“Gospodin Kristijan Šmit nije aktivno legitimisan da bude zakonodavac u Bosni i Hercegovini, ni institucionalno ni lično”, rekao je Bubić Srni nakon potvrđivanja optužnice Suda BiH.
Ako krivično djelo ne postoji pravno, a ne postoji ako ga nije regulisao ustavni zakonodavac, odnosno zakonodavac po Ustavu Bosne i Hercegovine, dodao je Bubić, onda niko, pa ni optuženi, to ne može izvršiti.
“Nepostojanje krivičnog djela je valjan zakonski razlog za prethodne prigovore koje će odbrana u zakonskom roku upisati. To proizilazi iz načela zakonitosti da nema krivičnog djela ako nije propisano zakonom, što je suština. “Nije dovoljno da su navodne izmjene Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine objavljene u službenom glasilu Bosne i Hercegovine; promjene moraju poticati od zakonodavca, a ne od fiktivnog visokog predstavnika”, naglasio je advokat Bubić.
Bubić je naveo da, u skladu sa odredbama Zakona o krivičnom postupku BiH, odbrana namjerava podnijeti još dva procesna prijedloga.
“Smatramo da će odluka Suda Bosne i Hercegovine na osnovu ranijih prigovora na optužnicu i druge zahtjeve biti pravi test da li se u ovom predmetu može očekivati pravično suđenje, a ove odluke Suda BiH Bosna i Hercegovina će odrediti naredne korake odbrane”, izjavio je Bubić
Dodao je da u opširnom obrazloženju odluke o odbijanju zahtjeva za izuzeće, Sud BiH ne pominje ovu ustavnu odredbu, zauzevši stav da tadašnje mišljenje Milorada Dodika kao člana Predsjedništva BiH nije imalo uticaja na neizbor sutkinje Dedović.
Bubić je rekao Srni da o apsurdnosti situacije govori i činjenica da nijedan ustavni zakonodavac u BiH, uključujući Parlamentarnu skupštinu BiH, Narodnu skupštinu RS-a, Parlament Federacije BiH i druge, nije učinio propust da implementiraju svoje odluke kao krivično djelo.
Bubić je naveo da se odluke zakonodavnog tijela sprovode političkim putem preko izvršnih organa, a ne putem krivičnog gonjenja.