Ne morate jesti čokoladu punu kofeina, zasićenih masti i šećera, kako bi zadovoljili potrebu organizma za antioksidansima. Dovoljno je da u izobilju konzumirate biljnu hranu.
Preko 40% žena i djevojaka ima nevjerovatnu želju za čokoladom. Zašto je to tako? Čokolada je koktel psihoaktivnih materija tj kombinacija hemijskih sastojaka koji uzrokuju želju i „smiruju“ srce.
Ova poslastica stvara naviku i stimuliše centar za uživanje u mozgu, što dovodi do zadovoljenja samo njegovih nižih, a obmane viših dijelova koji se nalaze u frontalnim režnjevima.
Zašto čokolada “djeluje”?
Svi čokoladni napici i slatkiši bilo koje vrste sadrže značajne količine neurostimulansa poznatog pod imenom kofein. Kofein nadražuje nervne senzore, koje zovemo receptori, u želucu i mozgu, a rezultata toga je da se privremeno bolje osjećamo. Raspoloženje se naglo poboljšava i mi doživljavamo zadovoljstvo. Ovakav vještački podsticaj ima i negativnu stranu – kasnije se osjećamo još gore. Kofein stimuliše prijatna osjećanja i svojim djelovanjem naročito aktivira centar za uživanje. Međutim, ubrzo prijatne osjećaje zamjenjuju neprijatni, a prag tolerancije postaje viši pa je potrebno povećavati i doze za postizanje prijatnih osjećaja. Na ovaj način priprema se i teren za prejedanje.
Sljedeća psihoaktivna droga koja se nalazi u čokoladi je 2-feniletilamin (PEA), koji je prisutan i u vinu. On napada pokretačku snagu mitohondrija u ćelijama, a kasnija posljedica je i povećana pojava depresije i tjeskobe. Snižava se nivo serotonina i dopamina u mozgu, čime se još više produbljuju depresivna stanja. Stvaraju se abnormalni hidroksilni radikali.
Kanabinoidi su sljedeća grupa psihoaktivnih materija koje se skrivaju iza šećera i mliječnih masti čokolade. Ove materije su srodne materijama koje se nalaze u marihuani, izazivajući čežnju „za još jednim parčetom”.
Ako izolujete svaku supstancu koju čokolada sadrži, posebno kofein, PEA, kanabinoide i podvrgnete ih uobičajenom testiranju, njihovo djelovanje je slabo. Ako ih kombinujete sa šećerom i zasićenim mastima, konačan rezultat je itekako nezdrav. Čokolada postaje slična vinu ili pivu, a svaki kompromis znači stajanje na nizbrdici koja sigurno vodi ka neumjerenosti.
Studije ruskog naučnika Pavlova pokazuju da uklanjanjem svih psihoaktivnih sastojaka i očuvanjem autentičnosti i ukusa primarne sirovine, u mozgu nastaju isti efekti i to bez prisustva štetnih sastojaka.
Bolje rešenje
Sitno mljeveni rogač u prahu, pomiješan sa tahinijem (pastom od susama) ili puterom od orašastih plodova (kikiriki, badem) i medom, može da posluži kao odlična zamjena čokoladi u pripremi kolača, poslastica ili pudinga. Kada se uz upotrebu zdravih masnoća i sladila postigne odgovarajuća tekstura, na najbolji i najzdraviji način može da se zadovolji željeni ukus.