U najnovijem rasplamsavanju dugotrajnog sukoba, Azerbejdžan pokušava da ponovo preuzme kontrolu nad Nagorno-Karabahom, otcepljenim regionom kojim su etnički Armeni vladali decenijama.
Metsamor – Nuklearni rizik u Arrmeniji
Armenija je dom nuklearne elektrane Metsamor, što predstavlja veliku zabrinutost zbog povećanog rizika od zemljotresa u regiji. Elektrana Metsamor nalazi se u blizini glavnog grada Jerevana i dugo se smatrala jednim od najopasnijih nuklearnih objekata na svijetu. Region Armenije često je pogođen zemljotresima, a objekat nije izgrađen po najnovijim sigurnosnim standardima. Ova elektrana pokreće samo jedan reaktor i jedna je od rijetkih preostalih tipova reaktora RBMK, istog tipa koji je uključen u nesreću u Černobilu 1986. godine. Međunarodna zajednica je vršila pritisak na Armeniju da postepeno zatvori ovu elektranu i pređe na druge izvore energije.
Naftna industrija Azerbejdžana
Azerbejdžan igra ključnu ulogu u naftnoj industriji u regionu, a izvoz se zasniva na nekoliko ključnih pravaca. Najznačajnija ruta je naftovod Baku-Tbilisi-Ceyhan (BTC), koji prolazi kroz Gruziju i završava se na turskoj obali Sredozemnog mora. BTC ima kapacitet od 1,2 miliona barela nafte dnevno, što predstavlja nešto više od 1% ukupne svjetske ponude nafte. Od januara do jula 2023. godine Azerbejdžan je izvezao 23,1 milion tona nafte, a impresivnih 76,3% tog izvoza išlo je preko BTC-a. U avgustu je zemlja proizvodila 498.000 barela nafte dnevno.
Osim BTC-a, Azerbejdžan izvozi naftu preko Rusije naftovodom Baku-Novorosisk i željeznicom preko Gruzije. Naftovod koji vodi od Bakua do gruzijskog grada Supsa takođe je važan dio infrastrukture za izvoz nafte iz Azerbejdžana.
Prirodni gas iz Azerbejdžana u Evropu
Azerbejdžan planira da poveća izvoz prirodnog gasa u Evropu. Proizvodnja gasa iz polja Azeri-Chirag-Guneshli (ACG) iznosila je 13,4 milijarde kubnih metara tokom 2022. Dodatnih 25,2 milijarde kubnih metara proizvedeno je iz gasnog projekta Shah Deniz, gdje je vodeći konzorcij uključivao BP.
Od početka godine do jula 2023. Azerbejdžan je u Evropu izvezao 6,6 milijardi kubnih metara prirodnog gasa. Ova inicijativa ima potencijal da značajno poboljša energetsku sigurnost i distribuira izvore gasa za evropske zemlje.
U zaključku, region Južnog Kavkaza ostaje važan igrač u svjetskoj energetici, jer se Armenija suočava sa izazovima sa svojom nuklearnom elektranom, dok Azerbejdžan nastavlja da doprinosi globalnim opskrbama naftom i plinom, s ciljem proširenja izvoza plina u Evropu.