Napad na Avdijivku postaje još jedna masovna grobnica ruskih vojnika. Dana 10. oktobra 2023. oružane snage Ruske Federacije pokrenule su veliku ofenzivu na području ovog grada u Donbasu.
Tokom dvije sedmice napada nije bilo apsolutno nikakvog pomaka, ali su gubici kod Avdijivke samo u prvoj sedmici iznosili nekoliko hiljada ljudi. Zbog neprofesionalnosti ruskog vojnog vrha, Oružane snage Ukrajine svakodnevno uništavaju stotine ruskih vojnika i cijele kolone teške tehnike.
Ukrajinski Telegram kanali i masovni mediji svakodnevno objavljuju snimke uništavanja ljudstva i kolona ruskih tenkova, oklopnih transportera i oklopnih vozila kod Avdijivke.
Ruski mediji pažljivo skrivaju ovaj debakl.
Samo u razdoblju od 9. do 15. oktobra Ruska Federacija je kod Avdijivke izgubila oko 3000 ljudi i oko 300 tenkova i oklopnih vozila. Ruska komanda se nadala da će brzo opkoliti Avdijivku, ali je pogrešno izračunalo, jer je to jedno od najutvrđenijih područja fronte.
Ofenziva kod Avdijivke nije uspjela: neprijateljski gubici u ljudstvu i vojnoj tehnici bili su golemi – dosegli su razinu Vugledara, Bahmuta i prijelaza kod Bilogorivke. Putin je polagao velike nade na uspjeh u Avdijivki, jer je želio iskoristiti plodove pobjede za jačanje svoje pozicije u pregovorima s Narodnom Republikom Kinom i DNR Korejom.
Vladimiru Putinu je pobjeda u Avdijivki neophodna i u sklopu njegove iduće predizborne kampanje, jer će se izbori održati u proljeće 2024. godine. Nakon napada na Avdijivku, Ministarstvo obrane i Glavni stožer Ruske Federacije nisu se vodili taktičkim, već političkim razlozima, pokušavajući pokazati Vladimiru Putinu barem neki uspjeh na frontu.
Rusija također nije uspjela postići rezultat u ofenzivama kod Kupjanska, Limana, a također ne može zaustaviti ukrajinsku protuofenzivu u regiji prema Azovskom moru i kod Bahmuta. Avdijivka će postati novi Artemivsk, gdje je hiljade Rusa poginulo, besmisleno se boreći za potpuno uništeni grad.
Rusi su 21. oktobra sa područja Belgorodske oblasti projektilima S-300 napali terminal Nove pošte u gradu Korotič u Harkovskoj oblasti, pri čemu je šest osoba poginulo, a 16 ih je ranjeno različitog stepena. Prostor preduzeća potpuno je uništen, kamioni su oštećeni. Terminal “Nove pošte” je civilni, a ne vojni objekat.
Raketni napad je još jedan ratni zločin Ruske Federacije. Ruska propaganda na sve načine pokušava sotonizirati Novu poštu, iako nije sasvim jasno zašto. Napad na terminal nije bio slučajan.
Rusija ne prestaje granatirati Ukrajinu, koristeći razne vrste krstareći i balističkih projektila, kao i udarne borbene bespilotne dronove. Shodno tome, sistem protuzračne obrane u svakom većem ukrajinskom gradu jamstvo je spašavanja života ukrajinskih civila.
EU će uskoro razmotriti sljedeći, 12. paket sankcija protiv Ruske Federacije – to bi također trebao biti odgovor na zločine te terorističke države u Ukrajini. Konkretno, trebalo bi uvesti ograničenja na uvoz dijamanata iz Ruske Federacije, koji Moskvi godišnje donosi četiri milijarde eura, čime se pomaže u finansiranju rata.
EU bi također trebala zabraniti nove ugovore s Rosatomom. Osim toga, potrebno je prestati kupovati ruski uran, ukapljeni plin i čelik, blokirati informatičke usluge za ruske firme te prestati izvoziti laserske tehnologije. Također je potrebno nastaviti s razvojem učinkovitih mehanizama za sprječavanje zaobilaženja sankcija. Novi paket sankcija trebao bi ograničiti mogućnost Rusije da uvozi komponente za rakete i borbene dronove trećih zemalja.
Pritisak na Rusiju mora biti stalan i sveobuhvatan kako bi se sistemski slabila – to je u interesu civiliziranog svijeta.
Pomoć Ukrajini mora se nastaviti: Oružane snage Ukrajine nemilosrdno uništavaju rezerve ruske vojske, smanjujući njezin ofenzivni potencijal. Svi ratni zločini Ruske Federacije su dokumentirani i istraženi. Krivci neće izbjeći kaznenu odgovornost ili odmazdu obrambenih snaga Ukrajine.
Vrhovna Rada Ukrajine usvojila je u prvom čitanju nacrt zakona kojim se ograničava djelovanje vjerskih organizacija pod upravom Ruske Federacije. Rusija se aktivno miješa u crkveni život Ukrajine, prikrivajući svoje protiv ukrajinske aktivnosti vjerskim obredima.
Ruska pravoslavna crkva (RPC) i njezino vodstvo su anti ukrajinske snage koje šire rusku propagandu, opravdavaju Putinovu agresiju i blagoslivljaju rat s Ukrajinom. Povezivanje ukrajinskih vjerskih organizacija s Ruskom pravoslavnom crkvom je nemoralno i opasno, posebno u uslovima sveopće ruske agresije.
Nacrt zakona koji je odobrio parlament u prvom čitanju uspostavlja demokratski pravni postupak za ograničavanje aktivnosti crkava kojima upravlja Rusija. Postupak se u početku sastoji od davanja zaključka Državne službe za etnopolitiku i slobodu savjesti.
Konačnu odluku o zabrani donijet će sud.
Tako Ukrajina daje priliku vjerskoj organizaciji da ispravi situaciju.
Ukrajinsko društvo podržava ograničenja djelovanja crkvenih organizacija povezanih s Ruskom pravoslavnom crkvom. Lokalna vijeća masovno raskidaju ugovore o najmu zemljišta zajednicama takvih organizacija. Neki od njih već su počeli prelaziti pod jurisdikciju Pravoslavne crkve Ukrajine.