Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici održanoj u Mostaru donijela značajnu odluku koja ima za cilj neposrednu kontrolu cijena i zaštitu interesa potrošača, ali šta to, konkretno, znači za stanovnike? Broj obuhvaćenih proizvoda povećan je s devet na 15, uključujući šest novih prehrambenih proizvoda bitnih za osnovne potrebe građana.
Vlada FBiH je odlučila ograničiti marže na širok spektar proizvoda, uključujući osnovne životne namirnice poput pšeničnog brašna, hljeba, jestivog suncokretovog ulja, soli, šećera, makarona i riže.
Marže su razlika između cijene po kojoj trgovac prodaje proizvod ili uslugu i cijene po kojoj ga je nabavio od dobavljača ili proizveo. Marže se obično izražavaju u postotcima i predstavljaju profit koji trgovac ostvaruje nakon što pokrije svoje troškove i maržu koja mu omogućava ostvarivanje dobiti. (iizdvojiti)
Također, marže su ograničene i na mliječne proizvode poput UHT kravljeg mlijeka i jogurta, biljni margarin, svježa konzumna jaja, svježe pile i juneće rebra s kostima. Osim toga, mjere obuhvaćaju i deterdžente, uključujući deterdžent za veš u prahu i deterdžent za suđe.
Uvođenje mjera za kontrolu ili smanjenje marži može se provesti iz različitih razloga, a odluka o tome donosi se uglavnom u cilju zaštite interesa potrošača i održavanja stabilnosti tržišta. Evo nekoliko razloga za uvođenje takvih mjera:
- Zaštita potrošača:Smanjenje marži može pomoći u sprečavanju neopravdanih i značajnih povećanja cijena osnovnih proizvoda ili usluga. Ograničavanje marži može osigurati da potrošači ne budu izloženi prekomjernom rastu troškova za proizvode ili usluge koje su im neophodne.
- Socijalna pravda:U nekim slučajevima, mjere za smanjenje marži mogu biti usmjerene prema proizvodima ili uslugama koje su posebno važne za osnovne potrebe stanovništva. Ograničavanje marži može pomoći u osiguravanju da svi građani imaju pristup tim osnovnim potrebama po pristupačnim cijenama.
- Ekonomska stabilnost:U situacijama ekonomske krize ili visoke inflacije, ograničavanje marži može pomoći u suzbijanju inflacionih pritisaka i održavanju stabilnosti cijena. To može biti privremena mjera koja se primjenjuje kako bi se ublažili štetni ekonomski utjecaji.
- Zaštita konkurencije:Ponekad se mjere za smanjenje marži primjenjuju kako bi se podstaknula konkurencija na tržištu. Visoke marže mogu otežati konkurenciju i ograničiti izbor potrošača. Ograničenje marži može podstaknuti trgovce da nude bolje cijene i usluge kako bi privukli više kupaca.
Ograničavanje marži, iako može imati pozitivan uticaj na zaštitu potrošača i stabilnost cijena, može dovesti i do negativnih posljedica. Smanjenje profita za trgovce može ograničiti njihovu sposobnost za rast i razvoj poslovanja, što potencijalno može rezultirati smanjenjem investicija i radnih mjesta.
Osim toga, manja zarada može smanjiti motivaciju trgovaca za inovacijama i unapređenjem proizvoda ili usluga.
Također, kako bi se izborile s rastućom inflacijom države pribjegavaju različitim ekonomskim mjerama pa su tako Hrvatska i Srbija ograničile maksimalne cijene za otprilike 30 proizvoda koji na policama imaju posebnu oznaku da ih je lakše prepoznati, a Sjeverna Makedonija je najavila sličnu mjeru.
Između ostalog, ograničene su cijene ulja, mlijeka, brašna, šećera, pilećeg mesa, riže, špageta, krompira, jaja i nekih higijenskih proizvoda. U Srbiji će ova akcija trajati do 31. decembra 2023. godine, dok će u Hrvatskoj mjere na snazi biti narednih šest mjeseci.
Definisanje liste u RS-u
Ministar trgovine i turizma RS-a Denis Šulić izjavio je da je planirano da proizvodi po sniženim cijenama građanima budu dostupni već početkom narednog mjeseca.
Šulić je na sastanku sa predstavnicima udruženja za zaštitu potrošača naveo da će građanima proizvodi biti dostupni uz značajno nižu maržu, čak i od nula posto, koje će se odreći svi učesnici u lancu snabdijevanja od proizvođača, preko distributera do krajnjih trgovaca, saopšteno je iz Ministarstva trgovine i turizma.
On je informisao predstavnike udruženja o zaključcima sastanka koji je krajem protekle sedmice održan sa predstavnicima trgovaca, distributera i domaćih proizvođača na kojem je dogovoreno da se u narednim danima definiše lista proizvoda koji će građanima entiteta RS biti dostupni po značajno nižim cijenama.
Eurostat objavio podatke: Najviša inflacija zabilježena u Slovačkoj, Hrvatskoj i Sloveniji
Indeks potrošačkih cijena (CPI) u eurozoni porastao je u septembru za 4,3 posto na godišnjem nivou.
Evropski statistički ured (Eurostat) objavio je podatke o inflaciji eurozone za septembar.
Prema najnovijim podacima, godišnja inflacija u eurozoni, koja je u avgustu iznosila 5,2 posto, u septembru je iznosila 4,3 posto.
Tržišna očekivanja su bila da godišnja inflacija u eurozoni u septembru bude 4,5 posto.
Najviša godišnja inflacija zabilježena je kod hrane, alkohola i duhanskih proizvoda sa 8,8 posto. IGPrema podacima koji su kompatibilnim sa Evropskom unijom, inflacija je u septembru bila najviša u Slovačkoj, i to 8,9 posto, a potom u Hrvatskoj 7,3 posto, Sloveniji 7,1 posto, Austriji 5,8 posto, Italiji 5,7 posto, Francuskoj 5,6 posto, a u Njemačkoj 4,3 posto.
Meso mnogo jeftinije u BiH i Srbiji
Ispostavilo se da se građanima Hrvatske koji su blizu granice s Mađarskom, Srbijom i BiH itekako isplati otići u veći šoping hrane, s obzirom na to da je većina prehrambenih artikala široke potrošnje jeftinija u tim državama. Italija je pak uvjerljivo najskuplja, no oni koji idu u kupovinu hrane u Italiji mogu zato računati na veći izbor u supermarketima, te za Italiju specifične proizvode kojih baš i nema na policama hrvatskih trgovina.
Srbija i BiH su najpovoljnije destinacije za kupovinu hrane, te je u njima većina proizvoda jeftinija nekoliko kuna nego u Hrvatskoj, pa i kada je riječ o brendovima hrvatske proizvodnje. Meso je značajno jeftinije u Srbiji, BiH i Mađarskoj – piletina i za 10-15 kuna po kilogramu – nego u Hrvatskoj. Vegeta je također jeftinija u susjednim državama, kao i banane, no cijene brašna, riže i limuna su slične kao i u Hrvatskoj.
Sve je više izvještaja u medijima o tome kako građani Hrvatske odlaze u susjedne zemlje u šoping hrane, naročito ljudi u Slavoniji kojima je bosanska Posavina zbog povoljnijih cijena postala omiljena destinacija za kupovinu vikendom. Stoga smo odlučili provjeriti kakve su cijene pojedinih prehrambenih artikala u prodajnim lancima u Italiji, Sloveniji, Mađarskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini.
Ono što je posebno zanimljivo jesu i izvješavanja u medijima o tome kako građani Hrvatske odlaze u susjedne zemlje u šoping hrane, naročito ljudi u Slavoniji kojima je recimo Posavina postala omiljena destinacija za kupovinu vikendom zbog povoljnijih cijena.
Stoga smo odlučili provjeriti kakve su cijene pojedinih prehrambenih artikala u prodajnim lancima u Italiji, Sloveniji, Mađarskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini.
Zanimalo nas je koliko u svim tim državama koštaju hljeb, mlijeko, ulje, brašno, riža i tjestenina, od voća smo provjerili koliko stoji kilogram banana, limuna i jabuka, od mesa piletina, te začin Vegeta i omiljeni slatki namaz Nutella.
Ono što se može saznati iz reakcija građana jesu specifičnosti pojedinih zemalja, primjerice to da se u Italiji baš i ne jede mnogo hljeba, pa visoka cijena ove namjernice i nije neki problem. Razlike u cijenama postoje i u odnosu na to u kojem se dijelu zemlje ide u prekograničnu kupovinu. Veći su gradovi redovito skuplji od manjih, što znači da je u Srbiji bolje ići u pogranični šoping u neko malo npr. vojvođansko mjesto sa supermarketom, nego na izlet do Novog Sada ili Beograda.
Šta kažu stručnjaci
Faruk Hažić ekonomski analitičar za FACE TV ponovo je jasno rekao da su vlasti pustile da inflacija eksplodira.
“U ovom mandatu aktuelne vlasti postoji malo više sluha za određene ideje. Zakon o porezu na dohodak se treba unaprijediti. Potrebno je unaprijediti ekonomski sistem i pomoći građanima! Struka je dala prijedlog da sve ono što se dobije od doprinosa ide na neto platu radnika. Ako se to desi, to će biti velika pobjeda struke i pomoć za građane FBiH. Time bi se mogli amortizovati mnogi inflacijski udari. Vlada te zakone treba finalizirati i uputiti u proceduru. Takva mjera bi imala pozitivne efekte na ekonomiju.
RS ima određene finansijske poteškoće. Imali smo značajan priliv stranih sredstava, ali više tih sredstava završilo je u Federaciji nego u RS-u. Dodikova politička retorika dovodi do novog vala iseljavanja stanovništva! To je opasno! Ako ne bude ljudi i radnika, ko će razvijati našu državu?!
Nismo dostigli željenu stopu ekonomskog rasta, a ova godina će biti godina ekonomskog usporavanja. Njemačka je već ušla u recesiju! Federacija treba provesti reformu poreskog sistema! Redovno povećanje penzija neće biti u rangu ove godine, ali to ne znači da ne može doći do vanrednog usklađivanja.
Mi imamo pogrešnu predstavu o tome šta je inflacija i kako će završiti. Cijene se neće vratiti na prethodne, sigurno! Inflacija se može obuzdati i usporiti – dijelom se u tome i uspjelo. Vlasti su pustile da inflacija eksplodira! Da se cijene i penzije usklade sa nivoom rasta, opet neće biti dovoljno!”