Sudbina Kipra ovisi od gasa: Ogroman napredak i prospreitet sa svih strana

- Advertisement -

Ostrvo, koje slovi i kao poreska oaza, poznato je i po geostrateškoj borbi za premoć. Sada se mnogo toga vrti oko plinskih polja, otkrivenih u proteklih 14 godina. Posljednje je pronađeno 2022. godine. To tjera mnoge Kiprane da sanjaju o novoj ulozi na Bliskom istoku.

Za stručnjaka za Bliski istok Cosmea Ojedu sa madridskog Univerziteta San Pablo CEU, eksploatcija gasa bi takođe mogla biti šansa za mir na Bliskom istoku – ali i za rješavanje sukoba između Grka i Turske oko Kipra.

- OGLAS -

“Gasna polja imaju potencijal za ogroman napredak i prosperitet svih strana. Jer, nijedna od zemalja ne može sama raelizirati projekt plinovoda, koji će sada prisiliti dosadašnje protivnike da rade zajedno”, kaže Ojeda.

- OGLAS -

Koliko su i dalje različiti stavovi govori i činjenica da se Turska, trenutno – u ratu na Bliskom istoku, pozicionira protiv Izraela, dok Kipar jasno brani interese Izraelaca. 

Trenutno nema projekata za gradnju gasovoda?

Događaji između Njemačke i Rusije oko plinovoda Sjeverni tok dodatno su odvratili investitore, smatra Izraelac Elai Rettig, šef energetskog odjela u Begin-Sadat centru za strateške studije (BESA). „Međutim, rezerve gasa na dnu mora na Bliskom istoku mogle bi značajno smanjiti značaj drugih dobavljača gasa i zavisnosti od zemalja poput Katara”, ističe Elai Rettig

On smatra da Katar, poput Turske, Rusije i Irana, ima jasan interes za nastavak sadašnjeg sukoba s Hamasom iz više razloga. Bliski istok je ove godine bio na rubu istorijskog događaja: “Postojao je neobjavljeni, preliminarni sporazum između Izraela i vlade Pojasa Gaze o zajedničkom korištenju, finansiranju i eksplataciji plinskog polja Gaza Marine Coworking. To je moglo promijeniti puno stvari u odnosima između Izraela i Palestinaca, a time i u cijelom regionu.” Ali planovi su zamrznuti zbog Hamasovog terorističkog napada na Izrael.

- OGLAS -
Prije LNG na Kipru nego gasovod do Grčke

Kipar je od 1974. godine  podijeljen na dva dijela. Veći, južni dio, je nezavisna država Republika Kipar, koja je u sastavu EU, dok je sjeverni turski dio ostrva, tzv. Turska Republika Sjeverni Kipar. Nju je međunarodno priznala samo Turska, ali ne i druge države. Postoje i teritorijalni sukobi oko pomorskih granica. U proteklih deset godina postignut je niz sporazuma između Izraela i Libana, Izraela i Turske, te između Kipra i Grčke, koji su trebali regulisati proizvodnju i prodaju gasa. “Međutim, nikada nije bilo obavezujućih ugovora”, kaže Rettig.

Kancelar Olaf Šolc, koji se u maju sastao sa novim kiparskim predsjednikom Nikosom Kristodulidesom, takođe je zainteresovan da ta zemlja, koja je dio Evropske unije, ubuduće prodaje gas Evropi. Korporacije kao što su Chevron, Total Energies i Eni neki su od igrača, zainteresiranih za eksploataciju plina u istočnom Mediteranu i već su uključeni u ove planove na različite načine.

Međutim, budući da je izvoz tečnog gasa, za razliku od plinovoda, lakše realizirati u kratkom roku, vlada u Nikoziji želi izgraditi LNG terminal – što je prije moguće.

Jer, pregovori oko eksploatacije gasa iz morskih dubina se moraju voditi ne samo sa Kiprom, već i sa Turskom. Od 1974. godine Ankara polaže pravo na kiparske resurse na dnu mora. Međutim, za vladu članice EU-a Republike Kipar, gas je prilika da postane ekonomski nezavisnija od Rusa, koji su joj pomogli raznim investicijama i kreditima nakon finansijske i državne krize 2013. godine. I ruska vlada je tada bila zainteresirana za gas sa Kipra, ali je potom odustala od planova njegove eksploatacije.

Smanjite zavisnost od Rusije i Katara

Kiparski naučnik Kyriakos Kokkinos je prije izbijanja rata sa Hamasom polagao sve nade u ekonomsko približavanje Izraelu, kako bi smanjio ovisnost svoje zemlje o Rusima. On sam je bio “Chief Scientist” u prethodnoj kiparskoj vladi: “Ovo je funkcija, koju su stvorili Izraelci i koju smo mi od njih preuzeli jer želimo da budemo međunarodno tehnološko i naučno središte poput njih”, pojašnjava Kokkinos. On dodaje kako bi gas mogao biti most i poveznica ka većoj ekonomskoj saradnji.

Izraelski stručnjak za energetiku Rettig smatra da se po tom pitanju, čak i nakon masakra Hamasa 7. oktobra, malo toga promijenilo. Pitanje je samo kako realizirati saradnju.

 
- OGLAS -

Pročitajte još

NAJNOVIJEFACE.BA