U Briselu, u sjedištu Sjevernoatlantskog saveza, danas se završava dvodnevni samit ministara vanjskih poslova NATO-a. Ekipa FACE-a je u Briselu i prati sve događaje s lica mjesta! Kako javlja naša reporterka iz Brisela, glavne teme samita bile su Ukrajina, prijem Švedske u Sjevernoatlantski savez, ali govorilo se i o zapadnom Balkanu. Stoltenberg je otkrio i hoće li slati dodatne trupe u BiH, u svjetlu nedavnih tvrdnji ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, da “Rusija planira haos na Balkanu”.
S obzirom na to da je sigurnost u Evropi pod popriličnim znakom pitanja, a nakon tvrdnji ukrajinskog predsjednika da će “Rusija izazvati haos na Balkanu nakon invazije na Ukrajinu”, generalni sekretar NATO-a, Jens Stoltenberg, odgovorio je na pitanje hoće li biti poslane dodatne trupe na Balkan, odnosno Bosnu i Hercegovinu.
“NATO ima prisustvo od pet hiljada trupa na Kosovu i imamo sjedište u BiH, gdje radimo i podržavamo napore EUFOR-a, dakle snage EU sa kojima radimo zajedno. Pozdravljamo činjenicu da je EUFOR-u obnovljen mandat. Da se to nije desilo, onda bismo razmatrali šta bi NATO radio, ali drago mi je da je taj mandat za EUFOR sada obnovljen. Jasno smo dali do znanja da ne možemo dopustiti nesigurne faktore u BiH i zbog toga smo jako podržavali obnovu mandata EUFOR ‘Althea’ i sa podrškom NATO imamo neke aranžmane koji dopuštaju NATO-u da pomogne i podrži neke od aspekata EUFOR-a”, kazao je Stoltenberg.
Geeralni sekretar NATO-a potom se osvrnuo i na situaciju u Ukrajini, rekavši da će Ukrajina postati članicom, te da su konkretizirane i prioritetne reforme koje treba ispuniti. Kazao je da je nakon sastanka Vijeća NATO – Ukrajina „odobren ambiciozan program rada“ za narednu godinu, te da ga posebno raduje što je Ukrajina, unatoč ruskoj invaziji, prevladala kao „suverena, nezavisna, demokratska nacija“.
„Danas smo odobrili ambiciozan program rada za narednu godinu. To uključuje energetsku sigurnost, inovacije i interoperabilnost. Razgovarali smo i o situaciji na terenu. Prošle godine, Ukrajina je dobila bitke za Kijev, Harkov i Herson. Ove godine nastavljaju nanositi velike gubitke Rusiji. Ukrajina je povratila pedeset posto teritorije koju je Rusija prvobitno zauzela. U Crnom moru Ukrajinci su potisnuli rusku flotu i uspostavili rute za izvoz žitarica – jačajući globalnu sigurnost hrane.
Što je najvažnije, Ukrajina je prevladala kao suverena, nezavisna, demokratska nacija. Ovo je veliki uspjeh – velika pobjeda“, kazao je Stoltenberg.
„Rusija sve više zavisi od Kine“
Generalni sekretar NATO-a, Stoltenberg, potcrtao je da je Rusija, nakon ukrajinskog vojnog napretka, značajno „nazadovala“ u nekoliko aspekata, te da je “založila svoju budućnost Pekingu”.
„Rusija je sada politički, vojno i ekonomski slabija. Politički, Rusija gubi utjecaj u svom bliskom inostranstvu – ne samo u Ukrajini, već i na Kavkazu i u centralnoj Aziji. Rusija također postaje mnogo zavisnija od Kine. Moskva iz godine u godinu zalaže svoju budućnost Pekingu. U vojnom smislu, Rusija je izgubila značajan dio svojih konvencionalnih snaga. Na stotine aviona, na hiljade tenkova… i više od 300.000 žrtava.
Ekonomski, Rusija je također pod pritiskom. Prihodi od nafte i gasa padaju. Ruska bankarska imovina je pod sankcijama. Preko hiljadu stranih kompanija obustavilo je ili smanjilo svoje poslovanje u zemlji. Prošle godine Rusiju je napustilo 1,3 miliona ljudi. Sve ovo naglašava Putinovu stratešku grešku u invaziji na Ukrajinu“, kazao je Stoltenberg, naglašavajući da se ipak Rusija ne smije potcjenjivati.
„Ruski ratni ciljevi nepromijenjeni, jača se ukrajinska protuzračna odbrana“
Stoltenberg je također upozorio da su primjetne i velike ruske zalihe projektila, te da su sve snažniji pokušaji udara na električnu mrežu i energetsku infrastrukturu Ukrajine.
„Istovremeno, ne smijemo potcijeniti Rusiju. Ruska ekonomija je na ratnoj osnovi. Putin ima visoku toleranciju prema žrtvama, a ruski ciljevi u Ukrajini se nisu promijenili. Rusija je prikupila velike zalihe projektila uoči zime i vidimo nove pokušaje udara na električnu mrežu i energetsku infrastrukturu Ukrajine“, kazao je generalni sekretar NATO-a.
Na kraju svog izlaganja, kazao je da se prošle sedmice dvadeset NATO saveznika usaglasilo pri formiranju protuzračne koalicije za Ukrajinu.
„Pozdravljam savezničku odluku za jačanje ukrajinske protuzračne odbrane. Prošle sedmice se dvadeset NATO saveznika složilo da formiraju protuzračnu koaliciju za Ukrajinu. To će pomoći u zaštiti Ukrajinskih oružanih snaga i gradova i spasit će ukrajinske živote“, kazao je Jens Stoltenberg.
Kako je kazao, u toku je transformacija sveobuhvatnog paketa pomoći NATO-a u višegodišnji program!
„Sada transformišemo sveobuhvatni paket pomoći NATO-a u višegodišnji program pomoći – pomaganje Ukrajini da pređe sa sovjetske ere na opremu i standarde NATO-a, te da njihove snage budu potpuno interoperabilne sa našim.“
„Ukrajina će postati članica NATO-a“
Stoltenberg je kazao i da je bilo razgovora o ukrajinskom članstvu u NATO, na čemu insistira i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Dodao je da je izvjesno da će ova država postati članica, te da su date preporuke o prioritetnim reformama koje će je uvesti u ovaj Sjevernoatlantski savez.
„Razgovarali smo i o putu Ukrajine ka članstvu. Saveznici se slažu da će Ukrajina postati članica NATO-a. Dali smo preporuke o prioritetnim reformama Ukrajine, uključujući i borbu protiv korupcije, jačanje vladavine prava i podrške ljudskim pravima i pravima manjina“, kazao je NATO-ov generalni sekretar, dodajući da je „Ukrajina bliža NATO-u nego ikada prije“, te da će „nastaviti podržavati ukrajinsku borbu za slobodu“.