Ministri vanjskih poslova NATO Alijanse u Briselu raspravljaju o globalnoj krizi. Rat u Ukrajini u fokusu je dvodnevnog samita, ali i članstvo Švedske u NATO savez uz neizostavan spomen humanitarne katastrofe koja je u toku na Bliskom istoku. Osim o globalnim problemima, govora je bilo i o stanju na zapadnom Balkanu. Kasno sinoć održana je debata o situaciji u ovom dijelu regije, a američki državni sekretar Blinken naglasio je da je centar brige upravo Balkan – Kosovo i Bosna i Hercegovina.
“Ispred i u središtu naše brige, brige zemalja širom svijeta je Balkan, Bosna, pa Kosovo. Jedina stvar koja nam ne treba je povratak sukoba na Balkanu. NATO ima ključnu ulogu u pomaganju državama u regionu da ostvare napredak na svom putu ka članstvu u EU i široj evropskoj stabilnosti. NATO već dugo predstavlja okosnicu sigurnosti na zapadnom Balkanu. To će i nastaviti raditi. Alijansa je odlučno odgovorila akterima koji nastoje da destabilizuju sjever Kosova, kao što smo vidjeli ranije ove godine, raspoređujući dodatne trupe KFOR-a. Produbljujemo našu saradnju sa snagama koje predvodi EU u Bosni i Hercegovini. Dakle, ovo je bio još jedan kritičan dio našeg razgovora u posljednja dva dana”, kazao je Antony Blinken, državni sekretar SAD-a.
Šef Alijanse odgovorio je i na pitanje da li će NATO poslati dodatne trupe u Bosnu i Hercegovinu.
“NATO ima prisustvo od pet hiljada trupa na Kosovu i imamo sjedište u BiH, gdje radimo i podržavamo napore EUFOR-a, dakle snage EU sa kojima radimo zajedno. Pozdravljamo činjenicu da je EUFOR-u obnovljen mandat. Da se to nije desilo, onda bismo razmatrali šta bi NATO radio, ali drago mi je da je taj mandat za EUFOR sada obnovljen. Jasno smo dali do znanja da ne možemo dopustiti nesigurne faktore u BiH i zbog toga smo jako podržavali obnovu mandata EUFOR ‘Althea’ i sa podrškom NATO imamo neke aranžmane koji dopuštaju NATO-u da pomogne i podrži neke od aspekata EUFOR-a”, kazao je Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO-a.
Na FACE-ovo pitanje zašto ulazak BiH u NATO nije prioritet u vojnom, geostrateškom i geopolitičkom aspektu, iz izvora bliskih rukovodstvu NATO saveza dobili smo odgovor da odluku o ulasku u NATO mogu donijeti samo lideri Bosne i Hercegovine, koji – između ostalog – moraju biti sposobni formirati i način vođenja politike pri kretanju ka NATO-u.
S tim u vezi, vrlo je jasno potcrtano da NATO očekuje i nove ovogodišnje programske reforme, dok nastavljaju raditi na Paketu za izgradnju odbrambenih kapaciteta.
Također, zvaničnici NATO-a smatraju da je intenziviran politički dijalog, te da saradnja sa Bosnom i Hercegovinom prilično napreduje, ali da „konačnu riječ“ ima upravo naša država u vezi sa priključivanjem NATO savezu.
Na marginama ministarskog sastanka NATO-a sastali su se zvaničnici Hrvatske, Češke, Grčke, Italije, Slovačke i Slovenije kako bi izrazile trajnu predanost i podršku Bosni i Hercegovini na putu evropskih integracija. U zajedničkoj izjavi naveli su da bi EU do kraja ove godine trebala otvoriti pregovore sa BiH.
“Ističemo političku nužnost da se do kraja ove godine osigura otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom u EU. Od kada je Bosna i Hercegovina dobila status kandidata za članstvo u EU, poduzela je važne korake i obaveze prema ispunjenju ključnih prioriteta. Spremni smo osigurati kontinuiranu političku, tehničku i finansijsku podršku Bosni i Hercegovini u poduzimanju ključnih reformi tokom procesa. Još jednom naglašavamo da proširenje nije izbor između zemalja kandidata, već naš zajednički strateški interes koji će donijeti prijeko potrebnu stabilnost i sigurnost evropskom kontinentu.”
Rat u Ukrajini i njeno članstvo u Alijansu i dalje je fokus broj jedan. U zajedničkoj izjavi ministra vanjskih poslova Ukrajine i šefa NATO-a Jensa Stoltenberga naglašeno je da se svi saveznici slažu da će ova zemlja postati članica Alijanse, a sastanak Vijeća NATO-a i Ukrajine nazvao je historijskim.
“Ovaj sastanak pokazuje da se Ukrajina sve više približava NATO-u. Na sastanku ćemo razgovarati o tome kako moćemo podržati vaš put ka članstvu. Svi saveznici se slažu da će Ukrajina postati članica Alijanse. I sada treba da razgovaramo u putu naprijed, reformskim naporima i kako vas NATO može podržati u implementaciji tih reformi. Ne treba da potcjenjujemo Rusiju. Vidimo intenzivne borbe i moramo biti spremni za nove zračne i raketne udare. Stoga je važno da se naša solidarnost sa Ukrajinom ne pokaže samo riječima već i djelima”, kazao je Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO-a.
Nakon sastanka Vijeća NATO-a i Ukrajine, Stoltenberg je potvrdio nastavak podrške Ukrajini na putu ka njenom članstvu u Alijansi.
“Kako je Ukrajina napredovala, tako je Rusija nazadovala. Rusija je sada slabija – politički, vojno i ekonomski. Rusija postaje sve više ovisna o Kini. Godinu za godinom, Moskva je sve više zagledana u Peking. Vojno, Rusija je izgubila veliki broj svojih jedinica, stotine borbenih aviona, hiljade tenkova i više od tri hiljade vojnika. Prihodi od nafte su u padu, ruske banke su pod sankcijama, preko hiljadu inostranih kompanija se povuklo sa tržišta, a 1,3 miliona ljudi je napustilo Rusiju samo u prošloj godini. Sve su to Putinove strateške greške koje je napravio sa invazijom na Ukrajinu. Ruski ciljevi u Ukrajini se nisu promijenili”, kazao je Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO-a.
NATO ministri razgovarali su i o stanju na Bliskom istoku i načinima kako pomoći Gazi. Američki sekretar Blinken izrazio je uvjerenje u napore koji se čine da se humanitarno primirje u Gazi produži.
“Povećavamo humanitarnu pomoć u Gazi kako bismo bili sigurni da njeni ljudi imaju ono što im treba. Bit ćemo fokusirani na to da učinimo sve što možemo da produžimo pauzu kako bismo mogli nastaviti izvlačiti više talaca i više humanitarne pomoći. Dok održavamo i povećavamo humanitarnu pomoć i minimiziramo daljnje patnje i žrtve među palestinskim civilima, nastavit ćemo s našim naporima da spriječimo širenje sukoba. Naravno, ostat ćemo fokusirani na omogućavanje sigurnog odlaska američkih državljana i drugih stranih državljana iz Gaze. Konačno, radit ćemo na izgradnji principa koje sam postavio u Tokiju prije nekoliko sedmica za dan poslije u Gazi i definisati korake koje naši partneri i mi u regiji sada možemo poduzeti kako bismo postavili temelje za pravedniji i trajniji mir”, kazao je Antony Blinken, državni sekretar SAD-a.
Dvodnevni NATO samit potcrtao je sve globalne probleme sa kojima se suočavaju zemlje u svijetu, a nesporno, svima su im potrebni temelji za mir.