Prema mjerenjima u 14.00 sati kvalitet zraka je vrlo nezdrav za stanovništvo na području Sarajeva, gdje je indeks kvalitet zraka iznosio 296, te Ilijašu u kojem je indeks kvaliteta zraka iznosio 267.
Zrak je vrlo nezdrav za stanovništvo i na području Zenice i Kaknja, u kojima je indeks kvaliteta zraka u 14.00 sati iznosio 251, odnosno 217.
U svim navedenim gradovima upozorava se stanovništvo da su kod osoba s respiratornim oboljenjima, poput astme, moguća značajna pojačanja simptoma i intenziteta bolesti. Povećana je vjerovatnoća negativnih posljedica po respiratorne organe cjelokupnog stanovništva.
Oboljeli od plućnih bolesti i bolesti srca, trudnice, djeca i stariji, moraju izbjegavati bilo kakve aktivnosti tokom boravka vani. I svi ostali morali bi izbjegavati produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani.
Zrak je također nezdrav na području Maglaja, Hadžića i Visokog gdje je indeks kvaliteta zraka u 14.00 sati iznosio 177, 172 i 199, te u Travniku gdje je indeks kvaliteta zraka iznosio 171, podaci su koje prikuplja nevladina organizacija Eko akcija.
U tim, kao i drugim sredinama sa nezdravim zrakom, moguća je pojava pojačanih simptoma i intenziteta bolesti kod osoba s bolestima srca i disajnih organa, poput astme. Svi ostali bi mogli početi osjećati negativan utjecaj zagađenja na zdravlje.
Plućni i srčani bolesnici, trudnice, djeca i starije osobe trebaju smanjiti bilo kakve vanjske fizičke aktivnosti, dok bi produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani trebali bi izbjegavati i svi ostali.
Kvalitet zraka u 14.00 sati bio je jedino dobar na području Mostara i Livna, gdje je indeks kvaliteta zraka iznosio 42 i 25.
Podaci o kvalitetu zraka na području BiH prikupljaju se sa zvaničnih mjernih stanica, a dio tih stanica je u nadležnosti Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH, Zavoda za javno zdravsto Kantona Sarajevo, dio u nadležnosti Tuzlanskog kantona te Američke ambasade u BiH.
Indeks kvalitete zraka temelji se na mjerenju čestica ( PM2.5 i PM10), ozona (O3), dušikovog dioksida (NO2), sumpornog dioksida (SO2) i emisije ugljičnog monoksida (CO).
PM2,5 ili fine čestice su one koje su puno opasnije jer su manje od 2,5 mikrometra ili mikrona (μg) pa lakše i dublje mogu prodrijeti u organizam. One nastaju sagorijevanjem fosilnih goriva (ispušni plinovi iz automobila, grijanje na drva ili ugalj i sl.), a sastoje se uglavnom od sulfata, nitrata, amonijaka, organskog i elementarnog ugljika, teških metala, poput olova, mangana, bakra, kadmija, cinka, nikla, vanadija i kroma.