Iako je Bosna i Hercegovina dobila za jednu ocjenu više nego prošle godine, nazaduje u odnosu na sve prethodne godine, pa ovaj rezultat i dalje drži BiH na dnu regiona i na 108. mjestu u svijetu od 180 zemalja, objavio je Transparency International.
Kao glavni razlog navodi se disfunkcionalna vladavina prava, sveprisutna korupcija u uslovima općeg demokratskog nazadovanja i udara na slobodu medija i civilno društvo koji nadziru rad vlasti i igraju važnu ulogu u otkrivanju i suzbijanju korupcije navode iz TI.
Neke zemlje iz ove regije u zadnjih deset godina napravile su značajan napredak u borbi protiv korupcije među njima su Moldavija, Ukrajina, Sjeverna Makedonija i Kosovo.
“Zbog osjetljivosti na političke pritiske, pravosudni sistem u Bosni i Hercegovini (35) uglavnom nije u stanju da procesuira i sankcioniše javne funkcionere koji zloupotrebljavaju položaj”, početak je dijela izvještaja koji se odnosi na Bosnu i Hercegovinu.
“Slabi zakoni, nadzorne institucije i kanali za izvještavanje također su doprinijeli kontinuiranom padu indeksa”, navodi se dalje.
“Kompleksne upravljačke i pravosudne strukture u Bosni i Hercegovini ostavljaju prostor za koncentracija moći u vodećim etničkim političkim strankama. Njihov dominantan uticaj na sve grane vlasti doprinosi sistemskoj korupciji i podriva samo funkcionisanje države, zbog čega građani gube povjerenje u institucije.
Ranjivost tužilaštva i pravosuđa na neželjeni uticaj značajno podriva napore u borbi protiv korupcije, gdje su ostali veliki skandali neadresirani.
Ovaj negativni trend pogoršavaju napori političkih elita da ušutkaju protivljenje kroz novi predloženi zakon koji kriminalizuje klevetu, cilja nezavisno civilno društvo i sankcioniše svakoga ko „omalovažava državne organe”.
”Indeks percepcije korupcije (CPI) za 2023. pokazuje da je većina zemalja postigla mali ili nikakav napredak u borbi protiv korupcije u javnom sektoru.
Prema Indeksu vladavine prava, svijet doživljava pad funkcionisanja pravosudnih sistema. Zemlje s najnižim rezultatima u ovom indeksu su također imaju vrlo niske ocjene na CPI, naglašavajući jasnu vezu između pristupa pravdi i korupcije”, stoji u izvještaju.
Najbolje rangirane su skandinavske zemlje, gdje je Danskaa (90) na vrhu indeksa, šestu godinu zaredom, sa Finskom i Novim Zelandom koji tijesno prate sa rezultatom od 87 i 85. Zbog dobrog funkcionisanja pravosudnih sistema, ove zemlje su i među najbolje rangiranim i na Indeksu vladavine prava.
Somalija (11), Venecuela (13), Sirija (13), Južni Sudan (13) i Jemen (16) zauzimaju najniža mjesta u indeksu. Svi su pogođeni dugotrajnim krizama, uglavnom oružanim sukobima.