„Ako je suditi po rezultatima najrecentnijih istraživanja javnog mišljenja, nakon izbora očekuje nas više, i to radikalnijeg istoga. Bitniji zaokret mogao bi se dogoditi jedino kada bi ljevica, a pritom ne mislim na klub socijaldemokrata (S&D), ostvarila značajan rezultat, čega nema ni u naznakama“, kaže Erceg.
Ona podsjeća kako ankete pokazuju da će najviše zastupnika ponovo imati koalicija desnog centra odnosno narodnjaci ili pučani, a za njima S&D, pri čemu bi pučani mogli izgubiti značajan broj glasova, koji će se preliti ekstremno desnoj koaliciji čiji je neformalni vođa talijanski vicepremijer Matteo Salvini.
„Ekstremna desnica izrazito je jaka u nizu evropskih država, naročito u Italiji, gdje njegova Lega ima podršku od 30 posto birača, te u Francuskoj u kojoj je Nacionalno okupljanje Marine Le Pen nedavno prešlo vladajuću stranku predsjednika Emanuela Macrona“, kaže naša sagovornica.
Salvini je, podsjeća Erceg, najavljivao da će njegova skupina postati treća najjača snaga u Evropskom parlamentu pa s te pozicije „proizvesti potres“ u Evropskoj uniji koji bi se trebao realizirati u devoluciji odnosno smanjenju dijela ovlasti s nadnacionalnih na nacionalne institucije, te daljnjoj kontrarevolucionarnoj ofanzivi koja se manifestira trovanjem društva fašistoidnom retorikom protiv izbjeglica i širenjem paranoje o tobožnjoj ugroženosti kršćanske Evrope stranim kulturama i civilizacijama.
„Budući da pučani nisu nikakva brana od tih tendencija, što se lijepo moglo vidjeti prije nekoliko dana u Zagrebu, kada je Angela Merkel deklarirala podršku HDZ-u dok se iz zvučnika orila pjesma Marka Perkovića Thompsona, za očekivati je da će ekstremna desnica biti u prilici bez većih otpora udarati ritam evropskim politikama i infiltrirati se u evropske institucije, odnosno gurati i dalje kombinaciju neoliberalnih ekonomskih i konzervativno-ksenofobnih socijalnih politika“, smatra Tena Erceg.
Ipak, dodaje Erceg, ankete pokazuju da će ekstremno desna koalicija osvojiti manje zastupničkih mjesta nego liberali, koji će biti tradicionalno treći, što sugerira da će se većina birača i ovog puta opredijeliti za poznate opcije odnosno tradicionalne stranke lijevog i desnog centra.
Erceg dodaje kako u prilog tome idu i jučerašnji rezultati u Holandiji, gdje su laburisti dobili najviše glasova, dok je protuimigrantski Forum za demokraciju završio na četvrtom mjestu.
„Rezultati izbora u Holandiji smatraju se svojevrsnim testom za to kako će proći ostatak ekstremne desnice u Evropi, ali kao što jedna lasta ne čini proljeće tako ni relativna propast holandskih desničara ne znači nužno da će se to dogoditi i drugdje u Evropi, budući da ekstremna desnica nema istu dinamiku u svim članicama, štoviše, u nekima tek sada hvata zamah“, smatra ona.
Kada je u pitanju situacija u Hrvatskoj, Erceg smatra da je ona istovjetna projekcijama za EU, pa bi najviše, gotovo trećinu glasova trebao dobiti HDZ, dok se SDP jedva vuče na drugo mjesto daleko iza njih.
„Svoj uspjeh HDZ će i ovog puta moći zahvaliti razgranatoj korupcijsko-klijentelističkoj mreži koja mu na svakim izborima osigura stabilnu bazu za pobjedu, čega je cijena daljnje ekonomsko i svako drugo propadanje ostatka društva. SDP bi prema anketi Hrvatske televizije trebao dobiti 18 posto, možda i više od onoga čemu bi se kao predstavnik kompromitirane trećeputaške socijaldemokracije mogao i nadati, tim više što je već mjesecima, ako ne i godinama i u organizacijskoj i svakoj drugoj krizi“, kaže ona.
Erceg ističe kako otvoreno radikalno desne stranke, poput Neovisnih za Hrvatsku Zlatka Hasanbegovića i klerikalno-ksenofobnog Hrasta ne bi, prema anketama, trebale dobiti više od po nekoliko postotnih poena, ali to znači samo da je HDZ i dalje temeljni nositelj političke i ekonomske desnice u Hrvatskoj.
„Ne treba zanemariti ni prognozirani uspjeh Živog zida od otprilike osam posto, čime bi ta stranka postala treća po snazi. Živi zid se u svojim počecima predstavljao kao antisistemska stranka bez ideologije i protiv korumpiranih elita, no do danas se sasvim pristojno profilirao u tipičnu evropsku stranku ekstremne desnice čiji se „program“ svodi isključivo na rasističko huškanje protiv izbjeglica, koje njegovi aktivisti love po raznim zabitima i onda te video klipove stavljaju na Facebook. Ako je suditi po parolama koje su srednjoškolci nekidan izvikivali na proslavi zadnjeg dana škole, Živi zid je prvi izbor mladih u Hrvatskoj“, kaže Tena Erceg.
Što se tiče evropske politike prema zapadnom Balkanu, a onda i Bosni i Hercegovini, nastavlja Erceg, u okvirima i dalje neoliberalne Evrope „dviju brzina“, možemo očekivati nastavak politike u kojoj je ovo područje bazen jeftine radne snage i drugih resursa.
„Nedavni korupcijski skandal u čijem je središtu ekstremno desna austrijska Slobodarska stranka razotkrio je i blisku povezanost evropske krajnje desnice i Milorada Dodika, što sugerira da se neka drugačija BiH u Evropi s jakom nacionalističkom desnicom neće tako skoro dogoditi“, zaključila je Tena Erceg.