Kina je u proteklih deset godina izrasla iz zemlje u kojoj je rijetko tko putovao avionom dok one u kojoj sada milioni građana putuju ne samo po Kini, već i na destinacije čitavim svijetom. Tempo kojim ova zemlja napreduje što se tiče avionske tehnologije sličan je primjerima iz drugih industrija u kojima su slijedili tipičan kineski put, od prvotne zainteresiranosti do velikog uspjeha. U slučaju zračnog prijevoza važna je i činjenica kako većina takvih putovanja u zemlji prolazi bez ikakvog incidenta.
Kina je na dobrom putu da prestigne SAD kao najveće zračno tržište u svijetu, što se očekuje kroz sljedeće tri godine.Tako je kineska vlada pokrenula impresivan program izgradnje aerodroma, koji se dosada nikada nije vidio. Milijarde i milijarde dolara ulaže se u zračne piste i terminale koji niču cijelom zemljom i povezuju ih direktno sa globalnom zračnom mrežom, piše CNN.
Trenutno imaju 235 aerodroma, no većina ih nema dovoljno kapaciteta za sve veći priljev putnika i letova. Procjena je da će im do 2035. godine biti potrebno 450 aerodroma. Te iste godine, kako predviđaju analitičari, Kina će opskrbljivati četvrtinu svih zračnih putnika na svijetu. “Vlada gleda u budućnost, ne samo da bi zadovoljila trenutačne potrebe već stimulirala i buduće”, rekao je Cheung Kwok Law, direktor sa kineskog sveučilišta iz Hong Kong Aviation Policy and Research Centre.
Veliki dio te ekspanzije događa se u gradovima i pokrajinama za koje mnogi izvan Kine i Azije nisu uopće čuli, no vidljiv je i u Pekingu, u kojem se upravo završava izgradnja multi milijardskog Daxing međunarodnog aerodroma, na kojem je testiranje započelo sredinom ovog mjeseca.
Ovo ambiciozno remek djelo pokojne arhitektice Zaha Hadid i njezinih partnera, trebalo bi biti službeno otvoreno u listopadu ove godine. Imat će četiri piste i terminal veličine 97 nogometnih terena. Kineskom glavnom gradu već duže vrijeme nedostaje takav drugi zračni projekt. Kroz njihov Capital International prošle je godine prošlo 100 milijuna putnika, i to je drugi najzaposleniji aerodrom na svijetu, nakon Hartsfield-Jackson Atlanta International Airport.
Kad se novi otvori, ovaj se neće zatvoriti. Na njemu će biti avioni Air China i Hainan Airlines i tako će grad dobiti još veći kapacitete za sve putnike. Kineski plan o izgradnji novih 200 zrakoplova možda se čini neobičan, no ono što ga čini posebnim nije broj, već brzina kojom se planiraju izgraditi. Još uvijek je to mali broj ako uspoređujemo sa 5000 aerodroma koliko ih ima u SAD-u.
“Ne mislim da je to previše. New York ima tri međunarodna aerodrom, London pet, Peking će otvoriti svoj drugi ove godine. Šangaj, grad sa više do 20 miliona ljudi, izgradit će treći, a Guangzhou sa 17 milijuna ljudi, drugi aerodrom”, kaže Lew. Po podacima Civil Aviation Administration of China (CAAC) u prošloj godini preko kineskih aerodroma prošlo je 1.264 milijardi putnika, što je za 10,2 posto više od 2017. godine, a 37 aerodroma u zemlji zabilježilo je više od 10 milijuna putnika godišnje.
Prosječno se osam novih aerodroma u zemlji otvori svake godine, no postoji zabrinutost da li su ti novi u skladu sa modernim očekivanjima. “Usluga se značajno popravila, no postojeći aerodromi daleko su od adekvatnih i neravnomjerno su raspoređeni po cijeloj zemlji”, rekao je Dong Faxin, direktor odjela za razvoj i planiranje u CAAC-u.
Veliki dio tih novih zgrada bit će na području delte Jangce, u regiji Beijing-Tianjin-Hebei , zaljevu Guangdong-Hong Kong-Macau i Chongqing i Chengdu gradskim klasterima. To su područja s najvećom populacijom, i oslanjaju se na nekoliko prometnih zračnih luka. U budućnosti će svaki imati nove zračne luke svjetske klase.
Primjerice Chengdu Tianfu međunarodni aerodrom otvorit će se 2020. godine i bit će to njihovo drugo zrakoplovno čvorište. Novi aerodromi uskoro će se izgraditi i na zapadu, gdje ih sada ima manje. Omogućit će oni i razvoj tih regija, poslovni i turistički no i proširit utjecaj Pekinga na udaljene regije.
“Vlada ima jasnu strategiju razvoja kako bi promovirala ekonomski razvoj na udaljenim područjima kao što su zapadni i sjeveroistočni dijelovi Kine”, kaže Law. Tako svaki novo izgrađeni aerodrom može biti razvijen da se s njim zadovolje svi današnji visoko tehnološki zahtjevi, s razvojem i širom infrastrukturom na umu.
Današnji aerodromi nisu samostalni objekti i infrastrukturno su povezani sa glavnim cestovnim putevima, te željezničkom mrežom, koju kineska vlada jako promiče.
Njihova perjanica aerodrom Daxing promatra se i kao poticaj i ogledni primjerak za druge. Inkorporirali su i željezničku vezu sa gradom. U početku će moći primiti 72 milijuna putnika i dva milijuna tona tereta godišnje, a kada se u potpunosti otvori taj bi broj trebao porasti na najmanje 100 milijuna putnika i četiri milijuna tona tereta godišnje.
Dizajneri Daxinga redizajnirali su način na koji putnici koriste aerodrom kombinirajući jednu od najvećih zgrada terminala na svijetu s kratkim pješačkim udaljenostima, što će omogućiti putnicima da jednostavnije dođu do svojih vrata kroz jedinstven raspored i dizajn. Promatrajući što sve Kina radi, ne samo na području svoje zemlje, već i u svijetu, možemo slobodno reći da su nezaustavljivi i na pragu da postanu velika sila.
No sumnja se da će gospodarstvo zemlje izdržati toliko dugo ili da će postići očekivane razine rasta, i dočekati da svi ti aerodromi postanu stvarnost. Na tom putu možda bi ih mogao usporiti i trgovinski rat sa SAD-om koji je ušao u novu fazu i doveo do usporavanja gospodarstva. Ako se s tim poklopi i pad turizma mnogi bi aerodromi mogli ostati prazni. Svaki udar na ekonomiju mogao bi smanjiti i broj međunarodnih putovanja njihovih građana.
No Law je optimističan.
“Predviđa se da će se broj putnika na svjetskoj razini do 2035. godine povećati za 3,5 posto. U Kini bi taj rast mogao biti oko 5 ili 6 posto, što je puno više od svjetskog prosjeka. Po nekim procjenama Kina bi trebala imati više od 500 miliona stanovnika srednjeg sloja tokom sljedećih 10 godina.
Gospodarstvo se možda umjereno usporava, ali rast srednje klase bit će podrška razvoju zrakoplovstva u Kini, na području putničkog prometa ali i teretnog prijevoza”, naglašava.
No smatra kako bi zbog tog velikog rasta moglo doći do pomanjkanja radne snage u zrakoplovstvu, na što smatra, država nije obratila dovoljno pažnje. Utjecaj tog povećanog zračnog prijevoza na okoliš također je zabrinjavajuć.
Početkom ove godine UN je pokrenuo Carbon Offsetting and Reduction Scheme for International Aviation (CORSIA) kojoj je cilj rješavanje povećanja ukupnih emisija CO2 iz međunarodnog civilnog zrakoplovstva. Po tome će zrakoplovne tvrtke u zemljama koje su se dobrovoljno odlučile za sudjelovanje morati kompenzirati njihov rast emisije CO2.
Od početka ovog mjeseca dobrovoljno se uključilo 80 država, koje pokrivaju 76,63 posto zračne aktivnosti. Među njima je SAD, ali nije Kina, iako će im sudjelovanje biti obavezno od 2017. godine.
Po podacima australskog Sveučilišta Griffith u prošloj su godini SAD emitirale 22,7 posto svih emisija CO2, a slijedi ih Kina s 10,4 posto. Još je jedan problem je i ozloglašeno upravljanje zračnim prostorom u Kini, koje je u velikoj mjeri i krivac zbog kašnjenja zrakoplova. Naime, civilno zrakoplovstvo čini samo 20 posto ukupnog prometa, dok vojska kontrolira 80 posto. U SAD-u je situacija obrnuta.
“Brzo širenje aktivnosti tako će postati ozbiljnije. U petogodišnjem planu razvoja zemlje postoje dijelovi u kojima se spominje i liberalizacija i restrukturiranje upravljanja zračnim prostorom, no bez detaljnih informacija kako će se to napraviti”, naglašava Law.
- OGLAS -
- OGLAS -