U okviru održavanja sjednice Ureda za koordinaciju bošnjačkih vijeća, koji okuplja bošnjačka vijeća iz BiH (VKBI), Crne Gore (BVuCG), Srbije (BNV), Sjeverne Makedonije (BNV RSM), Hrvatske (Koordinacija bošnjačkih županijskih vijeća) i Sjeverne Amerike (KBSA) u Prizrenu (Kosovo) je organizirana javna tribina kojoj su prisustvovali politički predstavnici, predstavnici političkih organizacija i akademske zajednice iz reda bošnjačkog naroda koji žive na Kosovu.
Organizator javne tribine, i ujedno domaćin bošnjačkim vijećima na Kosovu, jeste Konsultativno vijeće za zajednice koje djeluje pri kabinetu predsjednice Kosovo. Povodom javne tribine i posjete jeste Popis stanovništva na Kosovu koji će se održati idućeg mjeseca. Delegaciju Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca činili su generalni sekretar Emir Zlatar, te profesori
Kasim Trnka, Enes Pelidija i Edhem Bičakčić.
Tokom posjete Kosovu urpiličeni su susreti sa zamjenicom premijera Kosova gospođom Emilijom Redžepi, premijerom Kosova Aljbinom Kurtijem i predsjednicom Republike Kosovo gospođom Vjosni Osmani.
Tokom susreta iskazana je podrška radu Ureda za koordinaciju bošnjačkih vijeća od zvaničnika Kosova. Na razgovorima se istakla potreba održavanja organiziranih susreta predstavnika organizacija bošnjačke i albanske provenijencije u kontekstu zajedničkih interesa koji se odnose na Berlinski proces i euro atlanske integracije. Predstavnici Ureda iskazali su visok nivo pozitivne diskriminacije koje Ustavom Kosova uživaju nevećinske zajednice posebno u broju zastupnika u Parlamentu Kosova.
Zamjenica premijera Emilija Redžepi koja dolazi iz bošnjačkog naroda, posebno se zahvalila bošnjačkim
vijećima na ovoj posjeti koja je došla u pravom trenutku a pred predstojeći popis stanovništva na Kosovu.
Bošnjaci Kosova izloženi su stalnim pritiscima drugih nacionalnih zajednica, što može bitno uticati na
rezultate popisa. Nažalost, Bosna i Hercegovina kroz svoje institucije nije pružila ni minimalnu podršku
bošnjačkoj zajednici na Kosovu, te bi se ovaj odnos u narednom periodu trebao promijeniti, uvažavajući sve objektivne okolnosti u kojima se BiH nalazi.
Zajednički je konstatovano neprihvatljivost činjenice da Bosna i Hercegovina i Kosovo još uvijek imaju
vizni režim a što je u potpunoj suprotnosti sa principima berlinskog procesa što su obje države parafirale.
Ova problem najsnažnije pogađa Bošnjake jer I ALbanci I Srbi I drugi predstavnici manjinskih naroda
nemaju problem jer mogu putovati sa ličnim kartama. U Srbiju se može ući sa ličnom karttom Kosova, a
na Kosovo sa ličnim kartom Srbije. Ovaj paradoks, koji je suštinski proizvod velikosprke politike pod
hitno treba dokinuti. Bošnjački predstavnici u institucijama BiH dužni su riješiti ovo pitanje I sramotu.
Ured za koordinaciju bošnjačkih vijeća predsjednici Osmani i premijeru Kurtiju iznijeli su prijedlog da i
Kosovo donese zakonsku regulativu kojom će se jasnije definisati izbor, status i nadležnosti za manjinske
zajednice na Kosovu, po bilo kojem od modela koje su zakonima definisale Crna Gora, Hrvatska ili Srbija.
Iskazan je stav da destabilizaciju cijelog prostora Zapadnog Balkana nažalost leži u neodgovornim retrogradnim politikama koje vodi političko rukovodstvo Srbije, koje ne samo da štete Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Kosovu, već i svim građanima Srbije.