Bosna i Hercegovina je ove godine očekivano pala na Svjetskom indeksu medijskih sloboda Reportera bez granica (RSF). Nalazi se na 81. poziciji u odnosu na prošlu godinu kada je bila na 64. mjestu i ove godine je najviše nazadovala od svih zemalja Zapadnog Balkana.
U Indeksu, koji je objavljen na Svjetski dan slobode medija, se navodi da rekriminalizacija klevete u RS-u predstavlja prijetnju novinarstvu, koje se već suočava sa brojnim opstrukcijama širom zemlje zbog političkih i ekonomskih pritisaka i činjenice da se novinari ne osjećaju bezbjedno. U Indeksu se također navodi da se sloboda štampe i kvalitet novinarstva ipak razlikuju u različitim dijelovima BiH.
Svjetski indeks medijskih sloboda pokazuje da su medijske slobode širom svijeta ugrožene upravo zbog vlasti – ljudi koji bi je trebali garantovati. Iz RSF-a navode da sve veći broj vlada ne ispunjava svoju obavezu da garantuju slobodno okruženje za medije i pravo javnosti na pouzdane, nezavisne i raznovrsne vijesti i informacije. Rezultati pokazuju da je došlo do nazadovanja političkog indikatora, jednog od pet indikatora kojima se mjere medijske slobode, a koji se odnosi na političke pritiske. Ovaj indikator je pao za 7,6 bodova globalno.
”Kako više od polovine svjetske populacije izlazi na birališta 2024. godine, RSF upozorava na zabrinjavajući trend koji otkriva Svjetski indeks medijskih sloboda za 2024.: pad političkog indikatora, jednog od pet indikatora detaljno navedenih u Indeksu. Države i druge političke snage igraju sve manju ulogu u zaštiti slobode štampe. Ovo obesnaživanje ponekad ide ruku pod ruku s neprijateljskim akcijama koje potkopavaju ulogu novinara ili čak instrumentaliziraju medije putem kampanja uznemiravanja ili dezinformacija”, rekla je Anne Bocandé ispred RSF-a.
Ova godina je nažalost prepoznata i po jasnom nedostatku političke volje međunarodne zajednice da se zaštite novinari, posebno da se poštuje Rezolucija 2222 Vijeća sigurnosti UN-a za zaštitu novinara u oružanim konfliktima. Rat u Gazi je bez presedana – od oktobra 2023. Izraelske odbrambene snage su ubile više od 100 palestinskih novinara.
Uprskos tome što je Evropska unija usvojila svoj prvi zakon o slobodi medija, Evropski akt o slobodi medija, i činjenici da su tri evropske zemlje – Norveška, Danska i Švedska – i dalje na vrhu Indeksa, i u zemljama Evropske unije, navodi se u Indeksu, političari pokušavaju da smanje prostor za nezavisno novinarstvo. Oni koji su na čelu ovog opasnog trenda uključuju mađarskog premijera Viktora Orbana i slovačkog primjera Roberta Fica. Tri najgore rangirane zemlje u Evropskoj uniji su Mađarska (67.), Malta (73.) i Grčka (88.), a nazadovala je i Italija, koja je pala za pet mjesta na 46. mjesto.
Iako je Rusija (162), zbog pada drugih zemalja, napredovala za dva mjesta na Svjetskom indeksu medijskih sloboda 2024., stanje u toj zemlji je loše. Produžava se lista novinara koji su označeni kao strani agenti i onih koji su zatvoreni, a od napada Rusije na Ukrajinu iz Rusije je otišlo 1500 novinara.
Gotovo sve zemlje Zapadnog Balkana nazadovale
Sve zemlje Zapadnog Balkana, osim Sjeverne Makedonije, su nazadovale na ovogodišnjem Svjetskom indeksu medijskih sloboda. Postoji, međutim, značajnija razlika između Srbije, Bosne i Hercegovine i Albanije u odnosu na Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju.
Albanija se nalazi na 99. mjestu i nazadovala je za tri mjesta u odnosu na prošlu godinu. Srbija je na 98. mjestu i nazadovala je za sedam mjesta u odnosu na prošlu godinu. Crna Gora je na 40. mjestu i nazadovala je za samo jedno mjesto, a Sjeverna Makedonija je napredovala za dva mjesta i nalazi se 36. poziciji ove godine. Bosne i Hercegovina je od svih zemalja Zapadnog Balkana najviše nazadovala ove godine.
Iz RSF-a naglašavaju da u Srbiji postoji kvalitetno novinarstvo i da su istraživački novinari u Srbiji nagrađivani za istraživanja o kriminalu i korupciju, ali da su novinari u toj zemlji izloženi političkim pritiscima, te da zločini nad novinarima ostaju nekažnjeni. U Albaniji, sloboda štampe i nezavisnost medija su ugroženi zbog interesa i pritisaka od poslovnih i političkih krugova.
U Bosni i Hercegovini postoji veliki broj medija, nekoliko TV kanala koji kvalitetno izvještavaju i online medija koji se bave istraživačkim novinarstvo, ali taj broj ne predstavlja pravi pluralizam informacija i mišljenja. Iako je cjelokupno političko okruženje nepovoljno za slobodu medija, postoje značajne razlike u cijeloj zemlji zbog različitih političkih struktura njenih entiteta, te je okruženje za medije bolje u Sarajevu i Federacija u odnosu na RS, navode iz RSF-a.
Političari često napadaju novinare i vrše pritisak na medijske regulatore i javne medije do te mjere da je RTRS pod političkom kontrolom, a BHRT na ivici finansijskog kolapsa. Novinari su često meta verbalnih prijetnji i napada, a ponekad i fizičkih napada. Većina novinara se ne osjeća dovoljno zaštićeno dok rade svoj posao i ne vjeruju policiji ili pravosudnom sistemu. Ipak, iz RSF-a objašnjavaju da su poduzete različite inicijative da se poboljša sigurnost novinara, uključujući istrage koje provodi tužilaštvo, prenosi Media.ba.
U Indeksu se navodi da je ekonomsko okruženje teško za novinare zbog male veličine tržišta i nedostatka održivog finansiranja. Bosanskohercegovački mediji također pate od podjela po etničkim linijama i konkurencije medija susjednih zemalja koji pripadaju istom jezičkom području. Zbog teške ekonomske situacije, te ovisnosti o političkom i ekonomskom sektoru, veliki broj medija izbjegava kritičko novinarstvo u BiH, objavljeno je danas u Svjetskom indeksu medijskih sloboda, navodi RSF.