Centralna izborna komisija (CIK) BiH raspisala je lokalne izbore za oktobar ove godine, a zaključen je i birački spisak.
Prema konačnom stanju, na biračkom spisku nalazi se 3.406.088 građana BiH s pravom glasa. Ono što je zbunjujuće jeste da je, prema popisu iz 2013. godine, BiH imala ukupno 3,53 miliona stanovnika.
Iz Centralne izborne komisije BiH su nam neslužbeno rekli da ne vide problem u tome, jer svi državljani BiH koji žive van granica naše države, a nisu se odrekli bh. državljanstva, imaju pravo glasa.
“Svaki građanin, državljanin BiH, koji ima ličnu kartu nalazi se na izvodu iz centralnog biračkog spiska. Svjesni smo da mnogi građani koji ne žive u BiH imaju ličnu kartu i oni moraju biti na biračkom spisku” – rekao je ranije za “Avaz“ stručnjak za izborno pravo Vehid Šehić.
Ipak, i uz taj parametar i pretpostavku da se nikada niti jedna osoba nije odrekla bh. pasoša, što nije tačno, jer, prema službenim podacima iz prošle godine, državljanstva se odreklo oko 96.876 ljudi, nije jasno odakle porast broja birača.
To bi trebalo značiti da se ovdje više ljudi rađa nego što umire, iako svi demografski pokazatelji govore upravo suprotno, ili da je BiH postala atraktivna zemlja čiji je pasoš dobilo više stranih državljana nego što se dijaspore odreklo njega. I to je vrlo malo vjerovatno.
Ipak, javno dostupni podaci Centralne izborne komisije BiH pokazuju da od završetka rata nikada više ljudi nije imalo pravo glasa. Primjera radi, u odnosu na lokalne izbore prije četiri godine broj birača se povećao za oko 120.000, a u odnosu na 2004. godinu za 1,08 miliona.
Sam broj birača u posljednjih nekoliko izbornih ciklusa nema nikakav logički slijed u smislu trendova rasta ili pada, pa je na prošlom izbornom ciklusu pravo glasa imalo 3,38 miliona ljudi, a na prethodnim lokalnim izborima 3,28 miliona.
Godine 2018. je pravo glasa imalo 3,35 miliona ljudi, a prije osam godina 3,26, no tada se nisu održavali izbori u Mostaru, gdje je na biračkom spisku oko 100.000 ljudi.
Od 2004. do 2014. bilježen je kontinuirani rast broja birača, pa se s 2,32 miliona za tih deset godina došlo do 3,28 miliona birača. U odnosu na prvi izborni ciklus nakon rata 1996. godine pravo glasa na sada raspisanim lokalnim izborima imat će oko 370.000 ljudi više.
Evidentno je da broj ljudi s pravom glasa zavisi od toga koliko se Centralna izborna komisija BiH u periodu između izbornih ciklusa posveti ažuriranju podataka, odnosno koliko radi na uklanjanju mrtvih osoba i onih koji su se odrekli državljanstva sa spiska.
Šmitove izmjene Izbornog zakona nisu tretirale biračko pravo, osim u segmentu njegovog uskraćivanja ratnim zločincima.