Bivši ukrajinski diplomata u BiH i Hrvatskoj, Oleksandr Levchenko, za “Face.ba” piše o aktuelnoj situaciji u Ukrajini i svijetu.
„Od 9. do 11. jula ove godine u Washingtonu je održan jubilarni samit NATO-a povodom 75. godišnjice stvaranja Sjevernoatlantske alijanse. Samit je održan u pozadini ruske agresije velikih razmjera na Ukrajinu i ciničnog, kriminalnog ruskog bombardovanja najveće dječije bolnice u Kijevu i drugih zdravstvenih ustanova u glavnom gradu Ukrajine, kao i stambenih zgrada, koje nikako nisu objekti vojne infrastrukture. Kao odgovor, na marginama Vašingtonskog samita NATO-a, Ukrajina, SAD, Holandija, Njemačka, Rumunija i Italija potpisale su zajedničku izjavu o jačanju protuvazdušne odbrane Ukrajine. Saveznici su odlučili da ojačaju stratešku komponentu PVO i protivraketne odbrane (PRO) Ukrajine: obezbjeđeno je pet baterija sistema PRO Patriot: iz Njemačke, SAD, Rumunije, Holandije i baterija SAMP/T iz Italije. U narednim mjesecima, Sjedinjene Države i njihovi saveznici, uključujući Kanadu, Norvešku, Španiju i Veliku Britaniju, pružit će Ukrajini desetine taktičkih sistema protuzračne odbrane i proturaketne odbrane srednjeg i kratkog dometa: NASAMS, HAWK, IRIS T- SLM, IRIS T-SLS i Gepard. To će pomoći u zaštiti ukrajinskih gradova, civila i vojnika na frontu.
U pozadini rastućih geopolitičkih tenzija i sigurnosnih prijetnji u Evropi, samit NATO-a u Washingtonu preduzeo je odlučne korake u cilju podrške Ukrajini i jačanja kolektivne sigurnosti. Na kraju samita potpisana je deklaracija u kojoj se navodi da će zemlje članice NATO-a izdvojiti najmanje 40 milijardi eura vojne pomoći Ukrajini 2025. godine, čime se potvrđuje nepovratan put ka punoj evroatlantskoj integraciji Ukrajine, uključujući članstvo u NATO-u. Također je odlučeno da se za Ukrajinu stvori Služba za sigurnosnu pomoć i obuku, koja će koordinirati nabavku vojne opreme i obuku osoblja. U dokumentu se također navodi da će Kijevu biti potrebne “dodatne demokratske reforme” na putu pristupanja. Istovremeno, Alijansa sebe ne smatra stranom u sukobu, ali je Rusija u deklaraciji samita NATO-a nazvana ‘najznačajnijom i najdirektnijom prijetnjom sigurnosti’. Članice Alijanse su izrazile zabrinutost i zbog jačanja strateškog partnerstva Rusije i Kine i njihovih pokušaja da ‘promijene međunarodni poredak’. Uostalom, podrška Kine Ruskoj Federaciji povećava prijetnje sigurnosti NATO-a, zbog čega je Alijansa odlučila da razvije partnerstvo sa protivnicima NR Kine. Osim toga, Alijansa je imenovala svog ‘višeg predstavnika’ u Ukrajini.
NATO je zabrinut što je Rusija nastavila diverzificirati svoje nuklearne snage, uključujući razvoj novih nuklearnih sistema i raspoređivanje oružja kratkog i srednjeg dometa, dvostrukog dometa, koje predstavlja rastuću prijetnju, te da NRK nastavlja ubrzano proširavati i diverzificirati svoj nuklearni arsenal s više bojevih glava i sofisticiranijim sredstvima isporuke. Kina je optužena da je postala ‘odlučujući faktor u ratu Rusije protiv Ukrajine’ zahvaljujući ‘velikoj podršci ruskoj odbrambenoj i industrijskoj bazi’ i prodaji robe dvostruke namjene Ruskoj Federaciji. Navedeno je da ‘Narodna Republika Kina ne može dozvoliti najveći rat u Evropi u novijoj historiji, a da to negativno ne utječe na njene interese i ugled’.
Dana 11. jula, na marginama Vašingtonskog NATO samita, Ukrajina i 23 potpisnice sigurnosnih sporazuma sa Ukrajinom potpisale su Ukrajinski kompakt. 2023. godine, na marginama samita NATO-a u Vilniusu, članice G7 usvojile su Zajedničku deklaraciju, kojom je pokrenut proces sklapanja bilateralnih sigurnosnih sporazuma sa Ukrajinom. Ukrajina je tokom godine potpisala 23 bezbjednosna sporazuma sa evropskim zemljama, SAD, Japanom i EU. Ovi akti postavljaju temelje pouzdane sigurnosne arhitekture za Ukrajinu dok ne stekne punopravno članstvo u NATO-u. Ukrajinski ugovor (kompakt), koji su u Vašingtonu potpisali svi učesnici bezbjednosnih sporazuma, podiže odnose sa njima na novi nivo i doprineće ubrzanju kolektivnih napora da se zadovolje bezbjednosne potrebe Ukrajine. ‘Ukrajinski dogovor’ također pruža podršku za ubrzani razvoj Oružanih snaga. Sporazum stvara mehanizam odgovora u slučaju ponovljenog ruskog napada na Ukrajinu nakon završetka trenutnih neprijateljstava, uključujući pružanje brze i trajne pomoći i uvođenje sankcija državi agresoru.
Saveznici su na samitu izrazili nepokolebljivu podršku Ukrajini u suprotstavljanju agresoru. Ukrajina je dobila uvjerenje o nepromjenjivoj podršci bez obzira na političke promjene u zemljama Alijanse. Ruska propaganda je nastojala promovirati narative o oklijevanju i neizvjesnosti u Alijansi, s obzirom na ishod predstojećih predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Državama. Međutim, jubilarni samit NATO-a potvrdio je jedinstvo saveznika, posebno u pogledu otpora novim izazovima i prijetnjama izazvanim agresivnim djelovanjem Rusije na međunarodnoj areni. NATO je prijetnjom nazvao produbljivanje odnosa između Rusije, Bjelorusije, Irana i Sjeverne Koreje. Ukrajina se nada podršci Alijanse u sprječavanju rizika i prijetnji od ruskih saveznika i satelita koji Moskvi pružaju vojno-tehničku podršku za vođenje rata u Ukrajini. Činjenica da su zemlje NATO-a odlučile da razviju političke preporuke u vezi sa Rusijom rezultat je preispitivanja same prirode modernog rata i razumijevanja ekstremne opasnosti zemlje agresora za međunarodni sistem. Na samitu NATO-a ponovo se postavilo pitanje nabavke Ukrajinom lovaca F-16. Transfer aviona potvrdile su 4 zemlje: Holandija, Danska, Norveška i Belgija.
Tokom samita, predsjednik Ukrajine održao je važne bilateralne sastanke sa predsjednicima SAD-a, Francuske i Slovačke, premijerima Italije i Kanade, saveznim kancelarom Njemačke, čelnicima Japana, Južne Koreje, Australije i Novog Zelanda, potpisao bilateralne sigurnosne sporazume Ukrajine sa Rumunijom i Luksemburgom. Održani su brojni sastanci sa čelnicima Senata, Predstavničkog doma Kongresa i američkog vojno-industrijskog kompleksa. Predsjednik V. Zelenski je, sumirajući rezultate samita NATO-a, naglasio da ‘Ukrajina čini sve da dođe dan kada će dobiti poziv i postati članica NATO-a i to će i ostvariti’.”