Evropska unija oduzela je Mađarskoj pravo domaćina sljedećeg sastanka ministara vanjskih poslova i odbrane zbog njenog stava o ratu u Ukrajini.
Odluka dolazi u sedmicama nakon što je Mađarska preuzela predsjedanje Vijećem Evropske unije, ulogu u kojoj bi inače bila domaćin događaja, i usred ljutnje zbog sastanka premijera Viktora Orbana s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi ranije ovog mjeseca.
Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Josep Borrell rekao je da bi akcije Mađarske trebale imati posljedice i da “moramo poslati signal, čak i ako je to simboličan signal”.
Mađarska je taj potez opisala kao “potpuno djetinjast”.
Svakih šest mjeseci, pod svakim novim predsjedanjem Vijeća, ministri vanjskih poslova i odbrane država EU održavaju neformalne sastanke kako bi raspravljali o najvećim globalnim problemima s kojima se blok suočava.
Sljedeći niz sastanaka održat će se 28. i 30. augusta i trebali su se održati u Budimpešti, ali u ponedjeljak je Borrell najavio da će se umjesto toga održati u Briselu.
Citirajući komentare iznesene nakon sastanka s Putinom u kojima je Orban optužio EU za “proratnu politiku”, Borrell je rekao novinarima: “Ako želite razgovarati o stranci rata, razgovarajte o Putinu.”
“Mogu reći da su sve države članice – s jednom jedinom iznimkom – vrlo kritične prema ovakvom ponašanju. Mislim da je bilo… primjereno pokazati taj osjećaj i sazvati sljedeće sastanke Vijeća za vanjske poslove i odbranu u Briselu”, naveo je Borrell.
Od 26 drugih zemalja u EU, samo je Slovačka podržala Mađarsku u sporu. Nakon odluke, mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto napisao je na Facebooku: “Kakav fantastičan odgovor su našli. Ne želim nikoga povrijediti, ali osjećam se kao u dječijem vrtiću.”
Sastanak Orbana s Putinom došao je u sklopu onoga što je opisao kao “mirovnu misiju”, pokrenutu nekoliko dana nakon što je Mađarska preuzela predsjedanje Vijećem, u sklopu koje je također posjetio lidere Ukrajine i Kine, kao i republikanskog predsjedničkog kandidata Donalda Trumpa.
Putovanje je izazvalo osudu čelnika diljem EU, a šefica Evropske komisije Ursula von der Leyen opisala ga je kao “ništa drugo nego misiju popuštanja”.
Finski premijer Petteri Orpo rekao je da Orban “nije imao mandat za pregovore ili rasprave u ime EU”, dok je švedski premijer Ulf Kristersson rekao da je putovanje poslalo “krivi signal vanjskom svijetu i da je uvreda za borbu ukrajinskog naroda za njihovu slobodu”.
Ova je epizoda jedna od brojnih prilika otkako je Rusija pokrenula svoju potpunu invaziju na Ukrajinu u kojoj je Mađarska bila u sukobu s većinom ostatka EU oko odgovarajućeg odgovora.
Nakon pobjede na reizboru u aprilu 2022., samo nekoliko mjeseci nakon invazije, Orban je rekao mnoštvu pristaša da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski među ljudima s kojima će se morati “boriti” u svom četvrtom mandatu.
Prošle je godine opetovano koristio veto Mađarske kako bi odgodio paket nevojne finansijske pomoći Ukrajini od 50 milijardi eura (42 milijarde funti).