Svijet je na ivici sukoba – rasplamsavanja trećeg svjetskog rata. Analitičari uveliko upozoravaju na sve jače napetosti u geopolitičkom kontekstu, a recentni događaji idu u prilog tim tvrdnjama.
Ipak, koliko smo blizu (ili daleko, op. a.) od razarajućeg sukoba koji bi bio istih ili sličnih razmjera kao prva dva – 1914. i 1939.?
Bliski istok „gori“, Ukrajina „sagorijeva“?
Ruska agresija na Ukrajinu traje više od dvije godine – za to vrijeme, stradalo je više od 10.000 ljudi, o čemu govore podaci UN-a iz januara ove godine. Ranjeno je 20.000 ljudi. Ipak, neki tvrde da su te brojke mnogo više i da se kreću u rasponu od 70 do 100 hiljada. Tačnih podataka, ipak, nema.
Istovremeno, na Bliskom istoku žrtve se mjere u hiljadama, te je za deset mjeseci ubijeno trajanja sukoba između Izraela i „Hamasa“ ubijeno 40.000 Palestinaca. Izrael je izvijestio da je poginulo 1200 njihovih građana.
Ukrajinska vojska je prije pet dana upala na rusku teritoriju, u Kursku oblast, zadajući snažan kontraudarac neprijateljskoj Rusiji. Ova je ukrajinska ofanziva u dvogodišnjem sukobu izazvala najviše pažnje, uzrokujući mnogobrojne reakcije. I sam Putin je podigao borbenu gotovost, proglašavajući stanje uzbune na području cijele Ruske Federacije.
Ipak, postoje razlike između sukoba na Bliskom istoku i u samoj Evropi. Dok Ukrajina uživa snažnu podršku svojih saveznika – u prvom redu Amerike, a potom i Evrope – čini se da je Palestina osuđena, odnosno prepuštena na milost ili nemilost tvrdoglavom Izraelu.
Amerika je u aprilu ove godine pružila novi paket finansijske pomoći Izraelu, koji iznosi vrtoglavih četrnaest milijardi dolara. Nisu izostavili ni Ukrajinu, koja je ovim paketom dobila 61 milijardu, a humanitarna pomoć svijetu – uključujući i Palestinu – iznosi tek desetak.
Sukobi se rapidno rasplamsavaju
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski snažno je lobirao za zapadnu podršku, a u tome i prilično uspijeva. Tako je ova zemlja, posmatrana često kao „kamen spoticanja“ između sila – Amerike i Rusije – na svojoj strani pridobila NATO savez, koji se još uvijek drži po strani, odnosno koji ne učestvuje direktno u borbama, ali Ukrajinu snabdijeva najmodernijim naoružanjem.
Palestina nemilice nestaje pred svjetskim očima. Od bliskoistočnih zemalja, Turska je najglasnija u podršci Gazi. Predsjednik te države, Recep Tayyip Erdogan, spreman je poslati i turske trupe koje bi pomogle u Palestini. Nakon te njegove izjave pojavile su se apelacije da se Turska izbaci iz NATO saveza.
Nedavno ubistvo vođe „Hamasa“, Ismaila Haniyeha, uzburkalo je i Iran, koji je obećao pružiti odgovor Izraelu zbog atentata. Iran, zemlja s jednim od najjačih nuklearnih programa, otvoreno je zaprijetila Netanyahuovoj vladi. Uz Iran stoji i Rusija – jedna od njegovih najbližih saveznica.
Strahuje se da bi, ukoliko dođe do sukoba, ovo zapravo bio rat između Istoka i Zapada – NATO-a i Rusije, Kine, Irana…
Šta čeka Bosnu i Hercegovinu?
Većina evropskih zvaničnika upozorava na izbijanje rata, odnosno prelijevanje sukoba iz Ukrajine u Evropu. Te su tvrdnje iznosili i Orban – mađarski premijer, Josep Borrell – visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i bezbjednost, ali i predsjednica Odbora za odbranu Bundestaga. Poljski premijer Donald Tusk bio je „najplastičniji“, izjavljući prije nekoliko mjeseci da „živimo predratno doba“.
I domaći politički analitičari upozoravaju na isto. U sinoćnjem izdanju „Bosanskog vjestnika“, Draško Aćimović upozorio je da je Evropa na ivici sukoba, te da se sve evropske zemlje „pripremaju“. Jedino je Bosna i Hercegovina, kako kaže, „nepripremljena“.
„Ne vjerujem u slučajnosti! I prije ove situacije između Irana i Izraela pao je helikopter! Previše je to stvari da bi bilo slučajno! Kako u Ukrajini, gdje Rusi bombarduju kompletan sistem, ne dolazi do pada?! To su vrlo čudne stvari! Ovo su probe za dešavanja koja ne izgledaju dobro!“, potcrtao je Aćimović.
Cijelo gostovanje Draška Aćimovića pogledajte u videoprilogu ispod.
Na pitanje urednika i voditelja FACE TV, Admira Salihovića, da pojasni termin „probe“, Aćimović se vrlo direktno osvrnuo na nedavni nestanak električne energije na cijelom Balkanu.
„Te probe treba da nas navedu na pozitivnu reakciju! Zašto naše vlasti nisu počele razmišljati da svi moraju imati agregate… Da bismo imali agregate, moramo imati rezervu nafte! Mi ih nemamo! Mi nemamo ništa! Cijela Evropa je pripremila zalihe!”, kazao je Aćimović.
Koliko je (ne)stabilna Bosna i Hercegovina?
Tranzicijski period u Bosni i Hercegovini, čak i nakon više od trideset godina od završetka agresije, još uvijek nije završen. Nestabilna politička situacija, korupcija, prijetnje secesijom i stalna previranja u državnom aparatu čine Bosnu i Hercegovinu nestabilnim, nesigurnim okruženjem za strane finansijske investicije.
U prvom redu se za to okrivljuje predsjednik entiteta RS, Milorad Dodik, kojeg je Amerika kaznila sankcijama, a čije posljedice polahko počinju osjećati i građani ovog bh. entiteta. Amerika, pogotovo u posljednjem periodu, predsjednika entiteta RS otvoreno optužuje za korupciju, odnosno pronevjeru državnog novca.
Ono što je sigurno jeste da je evropska budućnost neizvjesna, a bosanskohercegovačka još neizvjesnija.