Prošle su tačno 23 godine od terorističkih napada 11. septembra 2001. kada su teroristi oteli više aviona, udarajući njima u Svjetski trgovački centar u New Yorku, dok su drugi pali na Pentagon u Washingtonu.
Napadi su rezultirali uništenjem tornjeva blizanaca, oštećenim Pentagonom i ubijanjem gotovo tri hiljade ljudi. Taj događaj ostao je do danas najsmrtonosniji teroristički čin u historiji čovječanstva, kao i najsmrtonosnija avionska nesreća svih vremena.
Napade je izvela teroristička organizacija Al-Qaeda i rezultirali su prvim i za sada jedinim primjerom pozivanja na članak 5. Sjevernoatlantskog ugovora. Posljedično, napadi su pokrenuli američku invaziju saveznika NATO-a na Afganistan i Irak i započeli globalni rat protiv terorizma.
Dana 11. septembra 2011. godine, devetnaest terorista Al-Qaide otelo je četiri aviona: let American Airlinesa 11, let United Airlinesa 175, let American Airlinesa 77 i let United Airlinesa 93.
Prva dva aviona, koja su poletjela iz Bostonskog aerodroma Logan i bila na putu za Los Angeles, zabila su se u tornjeve blizance.
Let 77, koji je poletio sa Aerodroma Dulles u Washingtonu DC i također je bio na putu za Los Angeles, udario je u Pentagon.
Putnici u četvrtom avionu, letu 93 iz Aerodroma Newark, shvatili su da se radi o terorističkom napadu. Putnici su uzvratili otpor otmičarima i naposljetku su ga uspjeli srušiti na polje u Pennsylvaniji prije nego što je stigao do svoje mete, koja je do danas nepoznata.
Motivacija terorističke skupine za napad bila je ukorijenjena u bezbroj različitih faktora, uključujući američku podršku Izraelu i Indiji, prisutnost američkih trupa u Saudijskoj Arabiji, potporu Rusiji u Čečeniji i još mnogo toga.
Mnogi od ovih motiva dodatno su istaknuti u “Pismu Americi” iz novembra 2002. koje je napisao tadašnji vođa Al-Qaide Osama bin Laden, koji je proglasio džihad protiv SAD-a još 1990-ih.
Poznato je, međutim, da je američki predsjednik George W. Bush tvrdio da je Al-Qaeda pokrenula napad jer “nas mrze zbog naših sloboda”.
Mnogi su također pripisali vjersku simboliku i motivaciju iza napada. Neposredan učinak napada 11. septembra doveo je do drastičnog porasta popularnosti i Busha i tadašnjeg gradonačelnika New Yorka Rudyja Giulianija.
U SAD-u su napravljene velike promjene kako bi se okrenule prema novoj paradigmi ratovanja, poduzimajući široko rasprostranjene napore nadzora u pokušaju poboljšanja borbe protiv terorizma. Primjeri toga uključuju Zakon o domovinskoj sigurnosti iz 2002. i Patriotski akt.
To je također dovelo do početka dvadesetogodišnje invazije NATO-a na Afganistan, djelomično motivirane željom da se uhvati bin Laden – nešto što je na kraju i postignuto 2011.
Međutim, jedan od najtrajnijih posljedica napada 11. septembra je iznenadni fokus na borbu protiv islamističke ideologije i terorističkih organizacija.
Problem islamističkih pobunjeničkih skupina i ideološki motiviranog terorizma dobio je globalno središte pažnje, a sada su u njemu prevagnule zemlje iz cijelog svijeta koje su prije bile malo ili nimalo uključene i zemlje koje su se već borile s tim, poput Indonezije i Filipina, sada povećavajući vlastite napore da se riješi problem.
Ali napadi 11. septembra također su prethodili valu rasizma i netolerancije prema muslimanima na Zapadu, s optužbama o islamofobiji koje su od tada skočile u nebo.
U članku časopisa Pew iz 2021., istraživač Besheer Mohamed primijetio je da će Amerikanci vjerovatnije reći da su muslimani suočeni s diskriminacijom nego što će to isto reći o drugim skupinama kao što su Jevrejii ili evanđeoski kršćani.
Dok je 78 posto odraslih Amerikanaca iz uzorka odgovorilo da su muslimani suočeni ili s “punom” ili “nekom” diskriminacijom u SAD-u, 68 posto reklo je isto za Jevreje, a 44 posto za evanđeoske kršćane.
Oni koji su bili demokrati ili naklonjeni demokratama vjerovatnije su rekli da su Židovi i muslimani suočeni s diskriminacijom nego oni koji su bili republikanci ili naklonjeni republikancima, ali čak i među potonjom kategorijom, izrazita većina se složila da su muslimani suočeni s diskriminacijom.
Na temelju podataka iz 2010. godine, izvještaj Gallupa iz ranije ove godine navodi da se šest od deset američkih muslimana slaže da općenito većina Amerikanaca ima predrasude prema Amerikancima muslimanima.