Posljednjih dana Izrael je premjestio snažne borbene snage na sjevernu granicu, zvaničnici su pojačali retoriku, a bezbjednosni kabinet zemlje je proglasio povratak desetina hiljada raseljenih stanovnika u njihove domove na sjeveru Izraela za zvanični ratni cilj.
Iako su se dnevne borbe između Izraela i Hezbolaha više puta pojačavale, ogorčeni neprijatelji su pazili da izbjegnu sveopšti rat.
To se izgleda mijenja, posebno nakon što su pejdžeri, radio-stanice, solarna oprema i drugi uređaji eksplodirali u Libanu u utorak i srijedu, ubivši najmanje 20 i ranivši hiljade ljudi u sofisticiranom napadu za koji je Hezbolah optužio Izrael.
“Ne radite nešto tako, pogodite hiljade ljudi, i mislite da neće biti rata” – rekao je penzionisani izraelski brigadni general Amir Avivi, koji vodi Izraelski forum za odbranu i bezbjednost, grupu bivših vojnih zapovjednika.
“Zašto to nismo uradili 11 mjeseci? Zato što nismo bili spremni za rat. Šta se sada dešava? Izrael je spreman za rat” – zaključio je on.
Kako su borbe u Gazi usporile, Izrael je ojačao snage duž granice s Libanom, uključujući dolazak snažne vojne divizije koja je učestvovala u nekim od najtežih borbi u Gazi.
Vjeruje se da 98. divizija ima hiljade vojnika, uključujući pješadijske padobranske jedinice, artiljeriju i elitne komandose posebno obučene za operacije iza neprijateljskih linija. Njihovo raspoređivanje potvrdio je zvaničnik koji je želio da ostane anoniman zbog osjetljivosti tog pitanja.
Divizija je imala ključnu ulogu u Gazi, predvodeći operacije u južnom gradu Kan Junisu, uporištu Hamasa. Ofanziva je nanijela teške gubitke borcima Hamasa i uništavala njihove tunele, ali je također izazvala masovnu štetu, natjerala hiljade Palestinaca da bježe i rezultirala brojnim civilnim žrtvama. Izrael tvrdi da Hamas ugrožava civile skrivajući se u stambenim područjima.
Vojska je također ove sedmice izvela niz vježbi duž granice.
“Misija je jasna. Odlučni smo da što prije promijenimo bezbjednosnu situaciju” – rekao je general-major Ori Gordin, koji predvodi sjevernu komandu Izraela.
Vojne aktivnosti su bile praćene pojačanom retorikom izraelskih lidera, koji kažu da im je strpljenje na izmaku.
Ministar odbrane Joav Galant je u srijedu uvečer proglasio početak “nove faze” rata, jer se fokus Izraela okreće prema Hezbolahu.
“Težište se pomjera ka sjeveru preusmjeravanjem resursa i snaga” – rekao je on.
Galant je to izjavio dan nakon što je Vlada Izraela proglasila povratak raseljenih stanovnika u njihove domove na sjeveru zemlje za zvanični ratni cilj. Ovaj potez je uglavnom simboličan — izraelski lideri su dugo obećavali da će vratiti te stanovnike kući. Ali podizanje važnosti ovog cilja nagovijestilo je oštriji stav.
Nakon sastanka u srijedu sa visokim bezbjednosnim zvaničnicima, premijer Benjamin Netanjahu je izjavio da će vratiti stanovnike u njihove domove.
Netanjahu je poslao sličnu oštru poruku američkom izaslaniku koji je poslat u region ove sedmice da ublaži tenzije.
Zvaničnik upoznat sa susretom rekao je da je izaslanik Amos Hohštajn rekao Netanjahuu da intenziviranje sukoba sa Hezbolahom neće pomoći vraćanju raseljenih Izraelaca kući.
Netanjahu je, prema saopštenju iz njegove kancelarije, rekao Hohštajnu da se stanovnici ne mogu vratiti bez “fundamentalne promjene u bezbjednosnoj situaciji na sjeveru”. U saopštenju se navodi da, iako Netanjahu “cijeni i poštuje” podršku SAD, Izrael će “uraditi ono što je potrebno da zaštiti svoju bezbjednost.”
Da li je rat neizbežan
Izraelski mediji su u srijedu izvestili da vlada još nije odlučila da li će pokrenuti veliku ofanzivu u Libanu.
Mnogo će, kako se čini, zavisiti od odgovora Hezbolaha. Očekuje se da će lider grupe, Hasan Nasralah, održati veliki govor u četvrtak.
Međutim, javnost u Izraelu izgleda podržava oštrije mjere protiv Hezbolaha.
Institut za demokratiju, jerusalemski think-tank, otkrio je da 67 posto jevrejskih ispitanika smatra da Izrael treba da pojača odgovor Hezbolahu. To uključuje 46 posto jevrejskih ispitanika koji veruju da Izrael treba da pokrene duboku ofanzivu i pogodi libansku infrastrukturu, i 21 posto koji žele pojačani odgovor koji izbjegava udare na infrastrukturu Hezbolaha.
“Postoji veliki pritisak društva da se ide u rat i pobijedi” – rekao je Avivi, penzionisani general.
“Ako Hezbolah ne kaže: ‘U redu, shvatili smo poruku. Povlačimo se sa juga Libana’, rat je neminovan” – dodao je on.
Takav rat bi gotovo sigurno bio devastirajući za obje strane.
Do sada je više od 500 ljudi ubijeno u Libanu u izraelskim napadima od 8. oktobra, većinom borci Hezbolaha i drugih oružanih grupa, ali i više od 100 civila. Na sjeveru Izraela, najmanje 23 vojnika i 26 civila su ubijeni u napadima iz Libana.
Izrael je nanio veliku štetu Libanu tokom jednomjesečnog rata protiv Hezbolaha 2006. godine, koji je završen bez jasnog pobjednika. Izraelski lideri su zaprijetili još oštrijim akcijama ovog puta, obećavajući da će u Libanu ponoviti scene razaranja iz Pojasa Gaze.
Međutim, Hezbolah je također ojačao svoje kapacitete od 2006. godine. Procjene su da Hezbolah posjeduje 150.000 raketa i projektila, a vjeruje se da neki imaju sisteme za navođenje koji mogu ugroziti osjetljive ciljeve u Izraelu. Također je razvio sve sofisticiraniju flotu dronova.
Sa sposobnošću da pogodi sve dijelove Izraela, Hezbolah bi mogao da paralizira život u zemlji i natjera stotine hiljada Izraelaca da bježe.