Pravilnik o registru pedofila u Federaciji BiH na snagu stupa sutra, 26. septembra. Na njegovoj izradi je radilo Ministarstvo pravde FBiH u saradnji sa svim kantonalnim MUP-ovim i Federalnom upravom policije (FUP).
U Registar će se upisivati osobe pravosnažno osuđene za krivična djela iz Krivičnog zakona Federacije BiH kada su učinjena prema djeci i maloljetnicima.
O načinu na koji će funkcionisati Registar razgovarali smo s doktoricom pravnih nauka Adnom Hanić Zalihić, koja je radila na izradi Zakona o posebnom registru osoba pravosnažno osuđenih za krivična djela.
Hanić Zalihić nam je kazala da je Zakonom predviđeno da se podaci iz registra mogu dati organima unutrašnjih poslova, tužilaštvu i sudu, kao i organima nadležnim za izvršenje krivičnih sankcija te organima koji učestvuju u postupku uvjetnog otpusta, amnestije i pomilovanja.
“Osim navedenim organima, podaci iz registra mogu se dati i organima i organizacijama, ustanovama, institucijama i udruženjima koji u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti ostvaruju neposredan kontakt s djecom, kao i drugim organima koji su nadležni za vođenje postupaka za zaštitu prava i interesa djece. Također, ovi organi imaju obavezu da prilikom prijema kandidata u radni odnos od organa nadležnog za vođenje registra zatraže podatak da li je kandidat evidentiran u registru”, kaže Hanić Zalihić.
Podaci se daju na osnovu zahtjeva koji se podnosi organu nadležnom za vođenje registra, a dostavljanje podataka vrši se izdavanjem uvjerenja o podacima iz Registra i isti se mogu upotrijebiti samo u svrhu u koju se daju.
Ističe da se u Registar upisuju osobe pravosnažno osuđene za krivična djela iz Glave XIX Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine – Krivična djela protiv spolne slobode i morala, kada su počinjena prema djeci i maloljetnicima i navedeni podaci se u registru vode trajno, tj. ne mogu se brisati, dok je trajanje posebnih obaveza predviđenih ovim Zakonom ograničeno na period od najduže deset godina.
“U Registar će se upisivati osobe koje su pravosnažno osuđene za neko od navedenih krivičnih djela nakon stupanja na snagu ovog Zakona, a na osnovu podataka iz pravosnažnih presuda koje su kantonalnim organima unutrašnjih poslova dužni dostavljati sudovi koji su donijeli te presude. Također, u Registar će se upisivati i podaci o osuđenim počiniteljima navedenih krivičnih djela prije stupanja na snagu ovog Zakona, a koji se i sada vode u postojećim kaznenim evidencijama. Nadležna kantonalna ministarstva unutrašnjih poslova podatke upisuju u posebne kantonalne registre, a nakon upisa u kantonalni registar, ti organi su podatke dužni dostaviti i federalnom organu nadležnom za unutrašnje poslove koji će iste upisati u Registar koji se vodi na nivou FBiH”, ističe Hanić Zalihić.
U javnosti je najviše polemike izazvala činjenica da je registar nije dostupan javnosti. Pitali smo zbog čega je to tako.
Hanić Zalihić objašnjava da Registar nije u potpunosti tajan jer se podaci, osim službenim organima, mogu dati i širokom krugu pravnih osoba koje rade s djecom, čime se ostvaruje i ključna svrha ovog registra – sprečavanje jednom osuđenog počinitelja da ponovo počini isto ili slično krivično djelo.
“Registar nije mogao biti dostupan široj javnosti zbog drugih nacionalnih i međunarodnih propisa koji reguliraju oblast zaštite ličnih podataka, a s kojima ovaj zakon treba biti usklađen”, zaključuje Hanić Zalihić.