Ako koristite analogni sat ili stariji uređaj, ne zaboravite ručno pomaći kazaljke unatrag za jedan sat, s tri sata na dva sata.
U noći između 26. i 27. oktobra 2024., kazaljke na satu pomaći će se jedan sat unatrag, čime će se vratiti standardno srednjoevropsko vrijeme i završiti razdoblje ljetnog računanja vremena.
Pomicanje kazaljki na satu trebalo je odavno postati stvar prošlosti. U martu 2019., većina u Evropskom parlamentu izglasala je ukidanje sezonskog pomicanja sata nakon što je 84% sudionika ankete izrazilo podršku toj ideji. No, u anketi je sudjelovalo samo 4,6 miliona ljudi, što je otprilike jedan posto evropske populacije, od kojih su dvije trećine bili Nijemci, piše Fenix magazin.
Sljedeći korak trebao je biti da svaka članica EU odluči hoće li zadržati ljetno računanje vremena (CEST) ili se vratiti na standardno (CET). Međutim, postojala je zabrinutost da bi takva odluka mogla dovesti do različitih vremenskih zona širom Europe, stvarajući potencijalno “šarenilo” vremenskih zona.
Promjena na ljetno računanje vremena trebala je posljednji put biti primijenjena u martu 2021., ali se pitanje od tada nije ponovno razmatralo u Bruxellesu, jer čini se da među državama članicama nema značajnog interesa za rješavanje ovog pitanja.
Srednjoevropsko vrijeme (CET) zapravo je standardno vrijeme, a ne zimsko vrijeme, kako se često kolokvijalno naziva. Uvođenje ljetnog računanja vremena podrazumijeva da tokom ljeta ustajemo sat vremena ranije. Ovaj sistem je na snazi od 6. aprila 1980. godine, kada je uveden s ciljem boljeg iskorištavanja dnevnog svjetla, kao mjera za uštedu energije nakon naftne krize 1973. godine.
Međutim, dugoročno gledano, ljetno računanje vremena nije donijelo očekivane uštede. Iako se smanjuje potreba za večernjom rasvjetom, energija potrebna u jutarnjim satima, posebno tokom prijelaznih mjeseci poput aprila i oktobra, značajno se povećava zbog potrebe za grijanjem domova. Tako se pokazalo da sada trošimo više energije nego prije.
Osim uštede energije, Njemačka je uvela ljetno računanje vremena kako bi se uskladila sa susjednim zemljama. Francuska i Italija su počele primjenjivati pomicanje kazaljki još 1966. i 1967. godine. Njemačka je tada, uz Dansku, bila posljednja država u tadašnjoj Evropskoj zajednici koja je usvojila ovu praksu. Na razini Evropske unije, ljetno računanje vremena standardizirano je 1996. godine, kada je odlučeno da će se kazaljke u cijeloj Evropi pomicati posljednjeg vikenda u martu i vraćati natrag posljednjeg vikenda u oktobru.
Koncept ljetnog računanja vremena nije nov. Još 1783. godine, američki izumitelj i političar Benjamin Franklin predložio je pomicanje vremena radi uštede svijeća. U Njemačkoj je prvi put uvedeno tokom Prvog svjetskog rata, od 1916. do 1918. godine, a ponovno primijenjeno u razdoblju od 1940. do 1949. godine, tokom Drugog svjetskog rata. Zanimljivo je da je 1947. godine u Njemačkoj bilo čak i “dvostruko ljetno računanje vremena” koje je odstupalo dva sata od standardnog. Što se tiče samog standardnog vremena (CET), ono nije bilo u upotrebi od davnina – u Njemačkoj je uvedeno tek 1893. godine.
Većina modernih uređaja, poput računara i mobilnih telefona, automatski će se prebaciti na zimsko računanje vremena. Međutim, ako koristite analogni sat ili stariji uređaj, ne zaboravite ručno pomaći kazaljke unadva i tri sata pojavljuje dvaput – prvi put označen kao 2A, a drugi put kao 2B, prenosi Večernji list.