Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen počinje turneju po zapadnom Balkanu tokom koje će posjetiti zemlje kandidate za Evropsku uniju, koje se nadaju, nakon puno godina čekanja, proširenju Unije.
Njena posjeta, četvrta toj regiji, “snažan je signal” da je proširenje ponovo na dnevnom redu, rekla je Heather Grabbe, istraživačica i članica think tanka Bruegel.
“Činjenica da tamo ide tako rano u svom drugom mandatu i da odlazi redovno je važna politička gesta koja pokazuje njen interes i angažman”, dodala je.
Njen prethodnik, Jose Manuel Barroso, posjetio je zemlje zapadnog Balkana samo jednom u svom prvom mandatu.
Prije njega, Jean-Claude Juncker rekao je odmah nakon izbora da u njegovu mandatu neće biti proširenja, ističe Grabbe.
Za zemlje zapadnog Balkana koje su kandidati za EU – Albaniju, BiH, Sjevernu Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju, kao i Kosovo koje je potencijalni kandiat – ta će posjeta također biti prilika da pokažu da su poduzele reformske napore.
O proširenju na ovaj blok zemalja od nešto manje od osamnaest miliona stanovnika okruženih zemljama članicama rasprava je stara dvadeset godina. Godine u kojima je u nekim zemljama oslabila potpora javnosti za pridruživanje EU-u, a u drugima politička volja za provedbu očekivanih reformi.
No, trend se okrenuo s ruskom invazijom na Ukrajinu koja je “revitalizirala” proces. “Hitna situacija oko Ukrajine i Moldavije pomogla je” Balkanu, smatra Grabbe.
“Pretpostavljam da će njena turneja imati prilično optimističan ton”, kaže Jelica Minić, potpredsjednica nevladine organizacije Evropski pokret Srbija.
Za borbu protiv utjecaja Kine i Rusije na Balkanu, EU je stavila šest milijardi eura na raspolaganje u obliku Plana rasta čiji je cilj udvostručenje gospodarskih kapaciteta regije. Plan je strukturiran oko četiri stupa: integracija u jedinstveno tržište, regionalno zajedničko tržište, ubrzanje temeljnih reformi i povećana finansijska pomoć. Ali isplate će podlijegati strogim uvjetima u pogledu provedbe reformi – a posebno u vezi s usklađivanjem sa zajedničkom evropskom vanjskom i sigurnosnom politikom.
Beograd se nikad nije priključio sankcijama protiv Moskve, a predsjednik Aleksandar Vučić je u nedjelju zahvalio ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu u telefonskom razgovoru na tome što je Rusija za Srbiju osigurala dovoljne količine plina za ovu zimu po povoljnim cijenama te mu je poručio da se nada da Srbija neće uvesti sankcije Rusiji.
Druga vruća tema je vremenski okvir budući da su neke zemlje kandidati već i dvadeset godina, no analitičari smatraju da neće biti novih primanja prije kraja mandata ove komisije.