Nakon teške bolesti, u jutarnjim satima 30. 10. 2024. godine u 82. godini života, u Sarajevu je preminula Mevlida Serdarević, višedecenijska aktivistica u oblasti očuvanja, zaštite i promocije kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Bosne i Heregovine i bošnjačkog naroda.
Mevlida Serdarević je rođena 1942. godine u Dubrovniku gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirala je na Pravnom fakultetu u Sarajevu 1966. godine gdje je i provela svoj radni vijek.
Gotovo čitav radni vijek provela je na poslovima pravne zaštite baštine u Zavodu za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa Bosne i Hercegovine u Sarajevu.
U Muzeju Sarajeva obavljala je dužnost direktora ove institucije od 1998. do 2007. godine gdje je dala nezamjenjiv doprinos na unapređenju rada i djelovanja Muzeja. Posebnu zaslugu ima za očuvanje i prezentaciju multietičnosti Sarajeva, kao temeljne vrijednosti zajedništva različitih vjerskih i etničkih skupina kroz stoljeća.
Autorica je monografije „Pravna zaštita kulturno-historijskog nasljeđa BiH (nastajanje, očuvanje, destrukcija), prve takve vrste u Bosni i Hercegovini. (Međunarodni centar za mir, biblioteka Baština, 1997). Tokom svog plodonosnog rada objavila je knjige: Priče i legende trebinjskih Bošnjaka, Priče i legende bošnjačkih porodica – Mehmedbašići iz Stoca, Priče i legende bošnjačkih porodica iz Hercegovine i Bosne, te Serdarevići iz Ljubinja. Strast za kulturom pokazala je i kroz istraživanje bošnjačkog bontona i objavu, u koautorstvu, knjige na tu temu: Bošnjačka kultura ponašanja. Također, koautor je i knjige Dječiji bonton, te niza referata, tekstova i bilješki o običajima i kulturi bošnjačkih porodica.
Bila je aktivna u nekoliko nevladinih organizacija gdje je dala izuzetan doprinos, a u Vijeću Kongresa bošnjačkih intelektualaca vodila je Savjet za historiju i promociju očuvanja kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa te bila članica Upravnog odbora u dva mandata. Bila je ustrajna u borbi da se očuva i sačuva materijalna i nematerijalna baština Bosne i Hercegovine, a posebno Bošnjaka.
“Svaki spomenik kulture odražava kulturu najmanje dva naroda – onog naroda koji ga je napravio i onog koji ga je čuvao… i to sam govorila pred vojnicima tokom rata”, kazivala je Mevlida Serdarević.