Najveće svjetske prehrambene kompanije prodaju manje zdrave proizvode u zemljama s niskim prihodima nego u zemljama s visokim prihodima, navodi se u izvještaju neprofitne organizacije Access to Nutrition Initiative (ATNI). Studija analizirala je proizvode kompanija kao što su Nestle, PepsiCo i Unilever, ukazujući na značajne razlike u nutritivnoj kvaliteti proizvoda koje plasiraju u različitim ekonomskim sredinama.
Na osnovu australsko-novozelandskog sistema ocjenjivanja Health Star Rating, koji rangira proizvode od 1 do 5 na temelju njihove zdravstvene ispravnosti, istraživanje je pokazalo da proizvodi na tržištima s niskim prihodima u prosjeku nose ocjenu 1,8, dok isti proizvodi u zemljama visokih prihoda bilježe prosječnu ocjenu 2,3. U sistemu Health Star Rating ocjena iznad 3,5 smatra se zdravijim izborom, a 5 je najviša ocjena.
“Vrlo je jasno da ono što ove kompanije prodaju u najsiromašnijim zemljama svijeta, gdje su sve prisutnije, nisu zdravi proizvodi,” rekao je Mark Wijne, direktor istraživanja u ATNI-ju, za Reuters. “Ovo je poziv na uzbunu za vlade u tim zemljama da budu oprezne,” dodao je.
Ovaj izvještaj prvi put je podijelio procjenu proizvoda po niskim i visokim prihodima zemalja, što ATNI smatra važnim s obzirom na sve veću ulogu industrijski prerađene hrane u globalnoj krizi gojaznosti. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, više od milijardu ljudi širom svijeta pati od prekomjerne težine, dok Svjetska banka procjenjuje da 70% gojaznih osoba živi u zemljama niskih i srednjih prihoda.
Nestle je odgovorio na izvještaj izjavom da je kompanija posvećena povećanju prodaje nutritivno bogatijih proizvoda, kao i usmjeravanju potrošača prema uravnoteženijoj prehrani, te da dodatno obogaćuje proizvode kako bi pomogla zatvaranju nutritivnih praznina u zemljama u razvoju. S druge strane, PepsiCo je odbio komentirati, ali je kompanija prošle godine najavila ciljeve za smanjenje natrija u čipsu i dodavanje cijelih žitarica u svoje proizvode.
Ovaj izvještaj predstavlja upozorenje na neravnopravnost u dostupnosti zdrave hrane u svijetu te potrebu za većim nadzorom i regulacijama u zemljama s niskim prihodima kako bi se spriječile negativne posljedice po javno zdravlje, prenosi Reuters.