Želite li procijeniti svoj rizik za dijabetes, obratite pažnju na najčešće simptome bolesti, bilo da se javljaju kod vas ili kod članova vaše porodice…
Premda klasični simptomi šećerne bolesti obuhvaćaju učestalo i obilno mokrenje, žeđ i pojačani osjećaj gladi, mogu se pojaviti i stalan umor i pospanost, neobjašnjiv gubitak na tjelesnoj težini, utrnulost i žarenje u stopalima, usporeno zarastanje ozljeda, smetnje s vidom, kao i tegobe vezane uz sistem spolnih organa.
Na oprezu bi trebale biti osobe s prekomjernom tjelesnom težinom te one koje imaju krvne srodnike sa šećernom bolešću.
Kako biste mogli procijeniti svoj rizik za pojavu dijabetesa, potrebno je promotriti imate li (ili neko u vašoj okolini) izraženih nekoliko navedenih simptoma:
- učestalo mokrenje;
- pojačan osjećaj gladi i žeđi;
- neobjašnjiv gubitak tjelesne težine;
- umor;
- prekomjerna tjelesna težina;
- smetnje vida;
- suhoća i svrbež kože;
- tegobe vezane uz sistem spolnih organa;
- usporeno zarastanje rana;
- utrnulost i žarenje u rukama i nogama;
- dijabetes prisutan kod drugih članova porodice;
- glukoza (šećer) u krvi iznad 7,0 mmol/l.
Učestalo i obilno mokrenje, pojačana žeđ i glad
Klasičan simptom uznapredovale šećerne bolesti, po kojoj je ona dobila i svoj stručni naziv – dijabetes* – jeste učestalo i obilno mokrenje. Razlog pojave ovog simptoma jest taj da se neiskorištena veća količina glukoze iz krvi filtrira u mokraću i za sobom povlači vodu, tako da dovodi do značajnog gubitka i glukoze i vode. Tijelo reagira na navedene gubitke pojačanim osjećajem žeđi i gladi.
Učestalo mokrenje je možda najjednostavnije prepoznati na način da se obrati pažnja na mokrenje tokom noći. Naime, zbog povećane proizvodnje mokraće, bolesnik nije u stanju izdržati noć bez mokrenja te ga nagon za mokrenjem budi iz sna.
Neobjašnjiv gubitak na težini
Navedeni gubitak glukoze i tekućine dovodi do pada u tjelesnoj težini koji se ne može objasniti redukcijskom dijetom ili pojačanom tjelovježbom. Zbog nedostatka energije počinju se razgrađivati masti iz masnog tkiva, ali i bjelančevine iz mišićnog tkiva.
Ipak je najjači i najbrži učinak na tjelesnu težinu povezan s gubitkom vode. U slučaju izrazito visokih vrijednosti glukoze u krvi, ovaj gubitak na tjelesnoj težini može nastati brzo; bolesnik može izgubiti i više od desetak kilograma u roku od nekoliko sedmica.
Umor
Premda se radi o vrlo nespecifičnom simptomu koji se javlja i kod mnogih drugih bolesti, umor se zna razmjerno često javljati kod osoba oboljelih od dijabetesa. Uzrok navedenom stanju su promjene u metabolizmu energije koje su posljedica manjka glukoze. Osjećaju iscrpljenosti pridonosi i dehidracija zbog gubitka vode.
Prekomjerna tjelesna težina
Jedna od tri osobe koja ima dijagnosticiran dijabetes ima prekomjernu tjelesnu težinu. Jedna od deset osoba koja ima dijagnosticiran dijabetes je pretila, piše “Adiva.hr”.
Smetnje vida
Kod bolesnika sa šećernom bolešću moguća je pojava smetnji vida. Kratkotrajne smetnje vida javljaju se uglavnom na početku bolesti, a pogoršanje vida vjerojatno je posljedica povišene razine glukoze u plazmi zbog koje dolazi do pomaka tekućine u ili iz oka te mijenjanja oblika i optičkih svojstava leće.
Ovo stanje je prolazno; može trajati do mjesec dana, a rješava se normalizacijom vrijednosti glukoze u krvi. Mnogo ozbiljnija je pojava promjena na malim krvnim žilama mrežnice oka koja se javlja uglavnom u kasnijem toku bolesti i posljedica je dugotrajne hiperglikemije.
Kod bolesnika s dijabetesom se stoga savjetuju preventivni pregledi očne pozadine u redovnim intervalima. Ovim pregledima će se na vrijeme uočiti i druge promjene na očima koje mogu dovesti do slabovidnosti, a češće se i ranije javljaju kod osoba oboljelih od dijabetesa, poput katarakte (mrena) te nekih vrsta glaukoma (povišeni očni pritisak).
Suhoća i svrbež kože
Osobe oboljele od dijabetesa usljed povišenih vrijednosti glukoze u krvi pojačano gube tekućinu iz tijela, što dovodi do pojave suhoće kože, naročito na nogama, stopalima, laktovima, ali i na drugim dijelovima tijela. Ako zbog suhoće dođe do pucanja kože, otvara se put uzročnicima poput gljivica i bakterija za ulazak te posljedično za pojavu infekcija kože.
Svrbež kože može biti uzrokovan gljivičnom infekcijom, suhoćom kože ili lošom cirkulacijom kod koje su poglavito zahvaćene noge. Iz svega navedenog vidljivo je da higijeni i njezi kože treba posvetiti naročitu pažnju.
Tegobe vezane uz sistem spolnih organa
Moguća je pojava erektilne disfunkcije kod muških bolesnika zbog promjena na krvnim žilama i živcima. Kod žena su promjene suptilnije; moguće je slabije lučenje vaginalne sluzi te posljedična pojava bolnosti pri spolnim odnosima. Kod oba spola dolazi do promjena u libidu, a zbog promjena na živcima moguće su promjene u doživljavanju orgazma. Učestalije su i infekcije zbog povećane koncentracije glukoze u tkivima.
Usporeno zarastanje rana
Kod bolesnika sa šećernom bolešću, na nekim mjestima na tijelu rane lakše nastaju (poput stopala) zbog slabije cirkulacije krvi i slabijih osjeta usljed oštećenja živaca. Osim toga, ti bolesnici imaju veću sklonost infekcijama zbog više razine glukoze u tkivima, što čini dobro hranilište za bakterije. Iz sličnih razloga mogu teže zacjeljivati i rane poput porezotine ili operativnih rezova.
Utrnulost i žarenje u rukama i nogama
Ako bolest duže traje, bez obzira na to je li prepoznata ili ne, može doći do razvoja hroničnih komplikacija koje zahvaćaju živce.
Obično su zahvaćeni najduži živci, odnosno oni koji sežu do stopala, rjeđe do dlanova. Zbog promjena na živcima dolazi do slabljenja refleksa, ali i slabijeg osjeta cijelog niza senzacija poput dodira, temperature i boli. U kasnijem toku se mogu javiti neugodne senzacije poput utrnulosti, mravinjanja i sličnog.
Važno je naglasiti da poremećeni osjeti dodira, temperature i boli mogu povećati rizik od ozljeđivanja te povećati rizik od amputacija dijelova nogu.
Dijabetes prisutan kod drugih članova porodice
Ukoliko je dijabetes prisutan u široj porodici, osoba ima značajno veću mogućnost za razvoj šećerne bolesti tokom svog života.
Glukoza (šećer) u krvi iznad 7,0 mmol/l natašte
Premda prisustvo nekih od navedenih simptoma mogu ukazivati na postojanje nekog od oblika šećerne bolesti, tome ne mora biti tako. Šećerna bolest je stanje sa striktno definiranim dijagnostičkim kriterijima, poput razine glukoze u plazmi natašte od 7,0 mmol/l i više, odnosno 11,0 mmol/L i više nakon jela ili u testu oralnog opterećenja glukozom.