Bivši ukrajinski ambasador u BiH i Hrvatskoj, Oleksandr Levchenko, za “Face.ba” piše o situaciji u Ukrajini, prenoseći aktuelna dešavanja koja su potaknuta ruskom agresijom na Ukrajini.
1. novembra ove godine Rusija je eksperimentalnom balističkom raketom srednjeg dometa Orešnjik pogodila područje blizu postrojenja odbrambene industrije u Dnipru. Istog dana šef Rusije Vladimir Putin rekao je da se hipersonična balistička raketa Orešnik ne može presretnuti, jer sadašnja sredstva protivvazdušne odbrane koja postoje u svjetu nisu u stanju da to urade. Ova izjava je najvjerovatnije lažna. Dok hipersonično oružje predstavlja jedinstven izazov za protivraketnu odbranu, stručnjaci i dostupni dokazi ukazuju na to da su Putinove tvrdnje preuveličavanje trenutne tehnološke stvarnosti. Hipersonične rakete su one koje putuju brzinom većom od 5 Maha, manevrišući nepredvidivo, što ih čini mnogo težim za praćenje i presretanje od konvencionalnih balističkih projektila. U međuvremenu, protivraketni sistemi SM-3 iz Aegis ili Aegis Ashore, kao i Arrow 3 i THAAD, prilično su sposobni da se nose sa ovom vrstom prijetnji.
Neke zemlje, uključujući Sjedinjene Države, razvijaju tehnologije posebno usmjerene na suzbijanje hipersoničnih prijetnji. Među glavnim su: presretač Glige Phase, koji razvija Northrop Grumman u saradnji sa Raytheonom. Ove kompanije rade na stvaranju sistema sposobnog da presretne hipersonične rakete u fazi planiranja njihove putanje, kada su one najranjivije. Objavljeni su i napredni radarski sistemi dizajnirani za otkrivanje i praćenje hipersoničnog oružja. Tu su i oružje usmjerene energije, sistemi bazirani na laserima koji su potencijalno efikasni protiv hipersoničnih projektila.
Uprkos Putinovoj izjavi, Rusija nije pružila ubedljive dokaze da je projektil Orešnik operativno raspoređen ili da je testiran u uslovima koji repliciraju moderne zapadne raketne odbrambene sisteme. Moskva ima tendenciju da preuveličava svoje sposobnosti i možda zapravo ne zna da li će sistemi protivvazdušne odbrane moći da presretnu rusku balističku raketu srednjeg dometa „Orešnik“. Osim toga, Sjedinjene Države i njihovi saveznici uspješno su presreli ciljeve koji se brzo kreću u kontroliranom okruženju. Na primjer, testovi sistema THAAD i Aegis su pokazali njihovu sposobnost presretanja balističkih projektila srednjeg dometa.
Putinova izjava slijedi obrazac isticanja naprednog vojnog potencijala Rusije da potvrdi stratešku dominaciju i utiče na međunarodnu percepciju. Prethodno je davao izjave o nemogućnosti presretanja drugih sistema naoružanja, posebno interkontinentalne balističke rakete „Sarmat“ i hipersonične rakete „Cirkon“. Uprkos ruskim tvrdnjama da je raketa “spremna za borbu”, Sarmat se suočio sa značajnim zastojima od testiranja ljeta 2022. godine, sa četiri lansiranja i svim neuspjesima. Sposoban za brzine do 9 Maha projektil „Cirkon“ jedno je od najbržih hipersoničnih oružja. Ipak, kada je Rusija 25. marta lansirala dve rakete „Cirkon“ na Kijev, obe su presreli ukrajinski protivraketni sistemi, odnosno oboreni sistemima „Patriot“ i SAMP/T. To se odnosi i na 20 oborenih “Kinžala”, koji razvijaju brzinu do 10 Maha i više, što je uporedivo sa “Orešnikom”.
Ruski diktator Vladimir Putin je 28. novembra rekao da bi centri za donošenje odluka u Kijevu mogli postati meta za novu raketu Orešnik, koju je Ruska Federacija iskoristila za napad na ukrajinski grad Dnipro, a 6. decembra Putin je predložio mogućnost postavljanje Oreshnika u Bjelorusiju. Bjeloruski lider Oleksandar Lukašenko odmah je objavio da u njegovoj zemlji postoji oko tri desetine lokacija za postavljanje ruskih kompleksa “Orešnjik”. Prema Lukašenku, u Bjelorusiji su sačuvana mjesta koja su se ranije koristila za strateške nuklearne rakete. Oni mogu postati lokacija novog ruskog oružja.
Lukašenko je naglasio da je glavni uslov pred Moskvom da Minsk odredi ciljeve za ruske komplekse na svojoj teritoriji.
„Moj uslov Putinu je bio jednostavan: mi ćemo odrediti ciljeve, a Rusija će pomoći u eksploataciji. Ako, ne daj Bože, budemo morali da pritisnemo dugme, uradićemo to zajedno, ali odluka će biti donijeta u Bjelorusiji. Putin se složio“, zaključio je bjeloruski lider.
Ministarstvo spoljnih poslova Ukrajine saopštilo je da svojim izjavama “Putin pokazuje da je on jedina osoba koja želi da nastavi rat i proširi ovaj rat”. Ruska upotreba balističke rakete srednjeg dometa je “još jedan dokaz njenog odvratnog i eskalirajućeg ponašanja”, navodi se u zajedničkoj izjavi ministara vanjskih poslova G7 – Njemačke, Francuske, Italije, Japana, Kanade, Velike Britanije i Sjedinjenih Država Amerike, kao i visokog predstavnika Evropske unije. “Naša podrška teritorijalnom integritetu, suverenitetu i nezavisnosti Ukrajine ostaće nepokolebljiva”, izjavili su šefovi spoljnih poslova G7.