Odluka o prvostepenoj presudi predsjedniku RS, Miloradu Dodiku, zakazana je za sutra, 26. februara, pred Državnim sudom. Miloradu Dodiku i Milošu Lukiću sudi se zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika za BiH, Christiana Schmidta.
Ovaj slučaj “potresa” Bosnu i Hercegovinu, s obzirom na to da se radi o zvaničniku koji je na vlasti punih trideset godina, zvaničniku koji je obnašao najviše državne funkcije, donedavni državni koalicioni partner vladajućih stranaka…
Dodik je od samog početka suđenja uživao veliku podršku svojih pristalica, te je u slučaju negativne presude po njega, u prvom redu zabrane političkog djelovanja, najavio i radikalne poteze, prijeteći čak i raspadom Bosne i Hercegovine.
Šta trebate znati o sutrašnjoj presudi Miloradu Dodiku? Čitajte detaljno pojašnjenje u nastavku.
Saga zvana “Dodik i ostali secesionisti”: Sve je počelo ovako…
Sve je počelo u julu 2023. godine, kada je Narodna skupština RS usvojila Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Oni su tada odlučili da se odluke “čuvara Bosne i Hercegovine”, odnosno Ustavnog suda, neće primjenjivati na prostoru ovog bh. entiteta, te su ovim zakonom odbacili i bilo kakvo objavljivanje odluka visokog predstavnika za BiH u “Službenom glasniku RS”.
Visoki predstavnik za BiH, Christian Schmidt, nakon ovih odluka entitetskih poslanika stavio je ove zakone van procedure, te je izmijenio i Krivični zakon Bosne i Hercegovine.
Schmidt je u Krivični zakon Bosne i Hercegovine dodao novi član, te tako u pravosudni sistem uveo i kazne za prekršioce, a koje se kreću u rasponu od šest mjeseci do pet godina.
“Službena osoba u instituciji Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, RS, Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, ili u kantonu, gradu ili općini ili lokalnoj zajednici ili bilo kojem tijelu lokalne uprave i samouprave, ili odgovorna osoba koja ne primijeni, ne provede, ne izvrši ili na drugi način ne poštuje odluku visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, ili koja spriječi, odnosno na drugi način omete primjenu, provođenje ili izvršenje takve odluke, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina”, stoji u izmijenjenom Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine.
Milorad Dodik je tada “odgovorio” Schmidtu, potpisujući ukaz o proglašenju dvaju poništenih zakona. Dvojica rukovodilaca “Službenog glasnika RS” podnijela su ostavke, pa je na kraju Miloš Lukić bio “izvršilac” Dodikovih naređenja, zbog kojih mu se sutra i presuđuje. Lukić je tih prihvatanjem naređenja postao Dodikov saizvršilac.
U septembru 2023. godine počinje pravosudna “bitka” Dodika i Lukića protiv države Bosne i Hercegovine.
Optuženi se terete da su počinili krivično djelo “Neizvršavanje odluka visokog predstavnika” iz člana 203a., stav 1. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine. Oni su od 1. do 9. jula 2023. godine u Banjoj Luci, znajući sve o Schmidtovim odlukama o sprečavanju stupanja na snagu dvaju zakona, nastavili pravne radnje, ignorišući i ne sprovodeći odluke visokog predstavnika za BiH.
Pročitajte kompletnu optužnicu Tužilaštva Bosne i Hercegovine protiv Milorada Dodika i Miloša Lukića u nastavku.
Kakve su kazne za Milorada Dodika i Miloša Lukića ako ih Sud BiH osudi?
Krivični zakon Bosne i Hercegovine za krivično djelo “Neizvršavanje odluka visokog predstavnika” predviđa zatvorsku kaznu čiji je raspon od šest mjeseci do pet godina.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je na ročištu 19. februara predložilo strožiju kaznu za predsjednika RS, Milorada Dodika, blizu maksimalne (koja je do pet godina), te desetogodišnju zabranu djelovanja javne, odnosno političke funkcije. Isto važi i za Miloša Lukića, v. d. “Službenog glasnika RS”.
Koje su pravne posljedice osude?
Sutra, 26. februara, pred Sudom BiH izreći će se prvostepena presuda Dodiku i Lukiću. Iako je Tužilaštvo BiH tražilo stroge kazne, ipak postoji mogućnost da optuženici budu uvjetno osuđeni ili da dobiju zatvorsku kaznu do godinu dana koja se može otkupiti, što nalaže bh. zakon.
Ipak, ukoliko kazna bude viša, odnosno ne bude uvjetna, radi se o ozbiljnim posljedicama koje će snositi i Milorad Dodik i Miloš Lukić.
S tim u vezi, podrobnije smo istražili sve relevantne tačke Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine i evidentno je da, u skladu s važećim KZBiH, Dodik ni Lukić više neće moći obavljati javne, odnosno političke funkcije ukoliko budu osuđeni.
Naime, Krivični zakon Bosne i Hercegovine jasno precizira:
Član 113., “Nastupanje pravnih posljedica osude”
(1) Osude za određena krivična djela mogu imati za pravnu posljedicu prestanak, odnosno gubitak određenih prava ili zabranu stjecanja određenih prava.
(2) Pravne posljedice osude ne mogu nastupiti kad je za krivično djelo počiniocu izrečena novčana kazna, uvjetna osuda ili kad je počinilac oslobođen od kazne.
(3) Pravne posljedice osude mogu se propisati samo zakonom i nastupaju po sili zakona kojim su propisane.
Vrste pravnih posljedica osude
Član 114., “Nastupanje pravnih posljedica osude”
(1) Pravne posljedice osude koje se odnose na prestanak ili gubitak određenih prava jesu:
a) prestanak vršenja određenih poslova ili funkcija u organima vlasti, privrednim društvima ili u drugim pravnim licima;
b) prestanak zaposlenja ili prestanak vršenja određenog zvanja, poziva ili zanimanja;
c) oduzimanje dozvola ili odobrenja koja se izdaju odlukom organa vlasti ili statusa koji se priznaje odlukom organa vlasti;
d) oduzimanje odlikovanja.
(2) Pravne posljedice osude koje se sastoje u zabrani stjecanja određenih prava jesu:
a) zabrana obavljanja određenih poslova ili funkcija u organima vlasti, privrednim društvima ili u drugim pravnim licima;
b) zabrana stjecanja određenih zvanja, poziva ili zanimanja ili unapređenja u službi;
c) zabrana stjecanja dozvola ili odobrenja koja se izdaju odlukom organa vlasti ili statusa koji se priznaje odlukom organa vlasti.
Kako je Schmidt legalno presudio secesionistima
Krivično djelo “Neizvršavanje odluka visokog predstavnika”, za koje se Dodik i Lukić terete pred Sudom BiH, odnosno stavka 4. ovog zakona jasno zahtijeva zabranu vršenja dužnosti.
U današnjem obraćanju javnosti, Schmidt je poslao poruku Miloradu Dodiku, konstatujući da “o BiH nema pregovora i tačka”. Schmidt je još dodao da je međunarodna zajednica “na oprezu”.
U nastavku pogledajte šta precizira Schmidtova izmjena Krivičnog zakona BiH zbog koje se sudi Dodiku i Lukiću.
Sena je zakon, Sena je država
Sutkinja Suda BiH u ovom predmetu, Sena Uzunović, u posljednjem periodu, ponajviše uoči donošenja presude ovim licima, trpi neviđene pritiske. Uzunović je preuzela ovaj predmet od sudije Mirsada Strike, te se otad našla na udaru režimskih medija iz manjeg bh. entiteta RS.
Sutkinji Seni Uzunović u maju prošle godine dodijeljena je i policijska zaštita jer se suočavala sa konstantnim prijetnjama od samog početka suđenja Dodiku i Lukiću.
Sutkinja Uzunović pridobila je simpatije javnosti jer se uvidom u snimke s ročišta jasno vidjelo da ona ne dopušta narušavanje kredibiliteta i digniteta Državnog suda, a što su u više navrata pokušali Dodik i njegova odbrana. Vidljiva je i promjena Dodikove retorike – na samom početku suđenja tražio je izuzeće sutkinje Uzunović zbog “pristrasnosti”, dok su njegove skorašnje izjave “pune poštovanja”.
Iako je u fokusu javnosti zbog ovog “historijskog suđenja”, Sena Uzunović ima impozantnu karijeru. Diplomirala je na Pravnom fakultetu u Sarajevu 1984. godine, te je u godinama koje su uslijedile obavljala više pravosudnih funkcija.
Imenovana je za sutkinju Okružnog vojnog suda u Mostaru – Odjeljenje Konjic, a tu dužnost je obavljala sve do 1996. godine, kada je imenovana za sutkinju Višeg suda u Mostaru. Od 1998. do 2001. godine obavljala je poslove zamjenice ministra finansija za pravne i opće poslove u Ministarstvu finansija Federacije BiH, kao i poslove savjetnice za pravna pitanja u Kabinetu zamjenika premijera Federacije BiH. Od 2001. do 2003. godine vršila je funkciju sutkinje u Općinskom sudu I u Sarajevu, a od 2003. do 2007. godine radila je kao tužiteljica Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu – Odjeljenje za privredni kriminal i korupciju.
Za tužiteljicu Tužilaštva Bosne i Hercegovine imenovana je odlukom Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine u januaru 2007. godine, a za zamjenicu šefa Posebnog odjela za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju imenovana je početkom 2009. godine. Za sutkinju Suda Bosne i Hercegovine imenovana je 7. augusta 2022., a na dužnost je stupila dan poslije, 8. augusta 2022. godine.
Sutkinja Uzunović u svojoj karijeri dokazala je da ne podliježe pritiscima, pa ni onim političkim, te se očekuje da će i u ovom slučaju časno “zaključiti” posao.
Dodik od suđenja pokušao napraviti lakrdiju, ali zabio autogol
Sudski proces pred Sudom BiH zvanično je započeo 16. decembra 2023. godine, a otad Milorad Dodik pokušava napraviti lakrdiju i od procesa i od pravosudnog sistema Bosne i Hercegovine. Sve vrijeme je osporavao suđenje, legitimitet visokog predstavnika za BiH, Christiana Schmidta, stalno dezavuišući javnost da je ovo “proces protiv entiteta RS”, tvrdeći da se radi o politički montiranom procesu i njegovom progonu.
Glavni argument Dodikove odbrane bilo je upravo pitanje legitimiteta Christiana Schmidta. Dodikovi advokati su njihovog branjenika pokušali spasiti kazne govoreći da “Schmidt nije visoki predstavnik zato što imenovanje nije potvrđeno u Vijeću sigurnosti UN-a”.
Više puta je osporavao državne institucije Bosne i Hercegovine, osporavajući legitimitet istih, ali ipak sada čeka presudu Državnog suda.
Pretresi, odnosno ročišta “pretrpjeli” su mnoge odgode i zahtjeve odbrana optuženih, a skorašnji zahtjevi Dodikovih i Lukićevih advokata da se suđenje vrati na početak je odbijen. Umjesto toga, presuda je zakazana za sutra.
Je li ovo početak kraja Milorada Dodika?
Sutra je Dan D. Ako Sud BiH Milorada Dodika proglasi krivim, on će biti smijenjen sa funkcije predsjednika RS, te bi se potom odlučilo o dužini zatvorske kazne. Isto vrijedi i za Miloša Lukića, v. d. “Službenog glasnika RS”.
Ako se ovaj sudski proces okonča po najstrožijim kriterijima Tužilaštva BiH, država Bosna i Hercegovina, prevashodno njen pravosudni sistem, dobit će enormnu snagu i dokazati secesionistima da bh. institucije nisu pijaca na kojoj se trguje njenim teritorijama, odnosno njenom cjelovitošću i da institucije “rade”.
Pravosudni sistem Bosne i Hercegovine bi još jednom pokazao da nema izuzetaka niti povlaštenih kad je riječ o državnim pravilima i zakonima, pa radilo se o Fadilu Novaliću, Nenadu Nešiću… ili Miloradu Dodiku. Država BiH je na testu.