Politički stavovi Donalda Trumpa mijenjali su se kroz desetljeća, ali jedna stvar ostala je ista. Od 1980-ih tvrdi da su carine najbolji način za jačanje američkog gospodarstva. Sada je odlučio staviti na kocku svoj predsjednički mandat i političku karijeru ovim potezom.
Aktuelni predsjednik SAD-a objavio je uvođenje velikih carina na uvoz iz niza zemalja, uključujući američke saveznike, konkurente i protivnike.
U govoru koji je bio mješavina slavlja i samohvale Trump se prisjetio svoje dugogodišnje potpore carinama i kritike sporazuma o slobodnoj trgovini poput NAFTA-e i Svjetske trgovinske organizacije.
Poručio je da očekuje otpor “globalista” i “posebnih interesa”, ali pozvao je Amerikance da vjeruju njegovom instinktu. “Ne zaboravite, sve prognoze naših protivnika o trgovini u zadnjih 30 godina pokazale su se potpuno pogrešnima”, rekao je Trump.
Do 50% carina za “najgore prijestupnike”
Trump je najavio da će za “najgore prijestupnike” uvesti carine i do 50 posto. Carine Kini bit će 53 posto, Europskoj uniji i Južnoj Koreji 20 posto, a osnovna stopa za sve zemlje iznosit će 10 posto. Kanada zasad neće dobiti dodatne carine, ali ni olakšice.
U svom drugom mandatu, okružen savjetnicima koji dijele njegov pogled na svijet i republikanskom većinom u Kongresu, Trump je u poziciji da konačno provede ono što naziva “trgovinskom politikom usmjerenom na Ameriku”. Po njegovim riječima, upravo su takve politike prije više od sto godina učinile SAD bogatom nacijom i ponovno će to učiniti.
“Godinama su pošteni američki građani morali gledati sa strane dok su druge zemlje postajale bogate i moćne, i to često na naš račun”, rekao je Trump. “Danas to mijenjamo. Danas ćemo ponovno učiniti Ameriku velikom – i većom nego ikad prije”, dodao je.
Ekonomski rizik bez presedana
No, ekonomski stručnjaci upozoravaju da bi Trumpov potez mogao imati katastrofalne posljedice. Kažu da će se visoke carine preliti na američke potrošače kroz više cijene, a mogle bi izazvati i globalnu recesiju.
Bivši glavni ekonomist Međunarodnog monetarnog fonda Ken Rogoff izjavio je za BBC da su šanse da SAD kao najveće svjetsko gospodarstvo uđe u recesiju sada narasle na 50 posto.
“Upravo je bacio nuklearnu bombu na globalni trgovinski sistem”, rekao je Rogoff. “Posljedice carina ove razine na uvoz u SAD bit će zapanjujuće”, dodao je.
Trumpov potez prijeti i pogoršanjem odnosa sa saveznicima. SAD je posljednjih godina pokušavao ojačati veze s Japanom i Južnom Korejom kao protutežu Kini. No, sada su upravo te tri zemlje najavile da će zajedno reagirati na američku trgovinsku politiku.
Ako uspije, Trump će preoblikovati globalni ekonomski poredak koji su Sjedinjene Države same pomogle uspostaviti nakon Drugog svjetskog rata. Obećava da će se time oživiti američka proizvodnja, stvoriti novi prihodi i smanjiti ovisnost o globalnim opskrbnim lancima koji su zakazali tokom pandemije covida.
To je ambiciozan plan i mnogi smatraju da je potpuno nerealan. No Trump, koji opsesivno želi ostaviti dubok trag u historiji, u tome vidi možda i svoju najveću priliku. U govoru je taj dan nazvao “danom američkog oslobođenja”.
Povijesni dan s neizvjesnim ishodom
Jedno je ipak sigurno. Ako Trump do kraja provede najavljeno, riječ je o historijskom zaokretu u američkoj trgovinskoj politici. Pitanje je samo hoće li to ostati zapamćeno kao uspjeh ili kao ekonomski promašaj.
Iako je cijeli govor bio pobjednički i ispunjen samopouzdanjem, na kraju se ipak provukla i mala sumnja.
“Bit će to dan na koji ćete se, nadam se, za nekoliko godina osvrnuti i reći: znaš šta, bio je u pravu”, rekao je Trump.