Bivši ukrajinski ambasador u BiH i Hrvatskoj, Oleksandr Levchenko, za “Face.ba” piše o situaciji u Ukrajini, prenoseći aktuelna dešavanja koja su potaknuta ruskom agresijom na Ukrajini.
Najnoviji podaci pokazuju da je Rusija, uprkos obećanju mira, povećala broj napada na Ukrajinu. Broj ruskih udara bespilotnih letjelica porastao je za više od 50 posto od početka mirovnih pregovora pod vodstvom SAD sredinom februara. U 30 dana nakon 18. februara, kada su počeli mirovni pregovori, Rusija je izvela 4.776 udara bespilotnih letjelica, u poređenju sa 3.148 u 30 dana prije toga.
Moskva je pojačala svoje napade kako bi primorala Kijev da učini ustupke i preuzme kontrolu nad što većom teritorijom, jer je Donald Trump obećao brzi prekid neprijateljstava. Kremlj pokušava povećati bol koji Rusija nanosi Ukrajini kako bi povećao vjerovatnoću da će Kijev prihvatiti bolne ustupke i pokazati da Ruska Federacija može nastaviti borbu u nedogled. Podaci pokazuju da je Ukrajina prije sastanka u Rijadu doživjela u prosjeku 101 napad dronom dnevno, dok je nakon njega ta brojka porasla na 154, što predstavlja povećanje od 52,5%. Analiza Telegrapha pokazala je da se broj napada posebno povećao u danima kada je D. Trump javno kritizirao V. Zelenskog u Ovalnom kabinetu, a SAD prestale razmjenjivati obavještajne podatke s Ukrajinom.
Uveče 3. aprila, ruski okupatori su ponovo pokrenuli u veliki napad dronovima na grad Harkiv. Usljed granatiranja ima mrtvih i ranjenih. Tokom akcije spašavanja njihov broj se povećao. U posljednje vrijeme ne prođe dan a da Rusi ne napadnu Harkiv s kamikaza dronovima. Trupe Ruske Federacije su dronovima napale i oblast Černihiv, dolazi do uništavanja transportne i civilne infrastrukture. Ruski teroristi ponovo su artiljerijom i bespilotnim letjelicama napali civilnu infrastrukturu regije Herson. Pod neprijateljskom vatrom bili su Herson, Antonivka, Stanislav, Romaškove, Berislav, Novoberislav, Kačkarivka, Šljahovo, Dudčani. Granatiranjem su oštećeni višestambeni i privatni objekti, trgovine, gospodarski objekti, plinovod i toplovod. Kao rezultat najnovijeg ruskog napada u regionu Zaporožja, dronovi su oštetili skladišta i zgrade.
Neprijatelj je tokom dana izveo 311 napada na 10 naselja Zaporoške oblasti. Borbeni dronovi raznih tipova napali su Zaporožje, Kušugum, Kamjansk, Guljajpolje, Ščerbaki, Novodanilivka, Malu Tokmačku, Čarivne i Novodarivku. Ukupno iskorišteno 172 drona.
“Rusija nastavlja da napada Ukrajinu stotinama dronova i odbija potpuni i trenutni prekid vatre, što pokazuje nedostatak spremnosti za mir od strane lidera Kremlja Putina.” Ovo je izjavio stalni predstavnik Velike Britanije pri OEBS-u Nil Holand.
“Prošla su 22 dana otkako je Ukrajina izrazila spremnost da odmah prihvati 30-dnevni prekid vatre. Jedini uslov Ukrajine bio je da i Rusija pristane na to. Ali umjesto da iskoristi ovu priliku za uspostavljanje mira, Rusija je odlučila da nastavi neprijateljstva, što je rezultiralo brojnim žrtvama”, napomenuo je britanski diplomata. Podsjetio je da je samo prošle sjedmice Rusija koristila više od hiljadu dronova u napadima na ukrajinske gradove. Umjesto da se ozbiljno uključi u mirovnu inicijativu koju predvode SAD, predsjednik Putin se vraća staroj taktici – pokušava da odvrati pažnju i odugovlači, rekao je Holland.
Britanija i Francuska optužile su ruskog diktatora Vladimira Putina za odlaganje pregovora o prekidu vatre kako bi se okončale borbe u Ukrajini. Prema riječima britanskog ministra vanjskih poslova Davida Lammyja i francuskog ministra vanjskih poslova Jean-Noela Barroa, Rusija je zapravo odbila prijedlog SAD-a o potpunom i trenutnom prekidu neprijateljstava u Ukrajini na 30 dana.
“Vjerujemo da Putin nastavlja da zbunjuje, nastavlja da odlaže”, rekao je Lemmy. On smatra da iako je Putin trebalo da pristane na prekid vatre, “on nastavlja da bombarduje Ukrajinu. Ovo je civilno stanovništvo, objekte snabdjevanja energijom. Vidimo te, Vladimire Putine. Znamo šta radiš.” Istovremeno, Barro je napomenuo da je Ukrajina prije tri sedmice prihvatila uslove prekida vatre, a sada Rusija “mora odgovoriti Sjedinjenim Državama. Moskva stalno mijenja svoj stav, nastavlja da udara na energetsku infrastrukturu, nastavljajući da čini svoje ratne zločine”, rekao je Barro. Prema njegovim riječima, Rusija bi trebala dati jasan odgovor na prijedlog SAD, on bi trebao biti “da” ili “ne”.
Šef francuskog ministarstva vanjskih poslova smatra da Moskva ne pokazuje namjeru da zaustavi svoju vojnu kampanju. O tome svjedoči Putinov ukaz o prijemu 160.000 vojnih obveznika na jednogodišnju vojnu službu. Oba ministra vanjskih poslova obećali su da će nastaviti pomagati u jačanju oružanih snaga Ukrajine. Na kraju krajeva, ovo će biti najbolja garancija bezbjednosti Ukrajine otkako su SAD skinule sa dnevnog reda svaki izgled za članstvo Kijeva u NATO-u.
U međuvremenu, masovni mediji Ruske Federacije optužuju Kijev da se ne pridržava “energetskog primirja”. Propagandni mediji optužili su Ukrajinu da je udarila na energetske objekte na teritoriji Ruske Federacije i na privremeno okupiranim teritorijama. Pripremili su lažne sažetke lažnih udara na ruska preduzeća za naftu, gas i električnu energiju. Stoga je Generalštab Oružanih snaga Ukrajine naglasio da se Kijev pridržava “energetskog primirja”. Udarci se vrši isključivo u vojne objekte ruske okupacione vojske. Generalštab Oružanih snaga podsjeća da je jedina strana koja krši “energetsko primirje” sama Rusija.
Ruska vojska je više puta napadala energetske objekte u oblastima Harkova, Poltave, Dnjepropetrovska i Hersona. Analitičari Instituta za proučavanje rata sa sjedištem u SAD-u (ISW) vjeruju da Rusija nastoji iskoristiti tekući prekid vatre i predstojeće mirovne pregovore kako bi zauzela velike dijelove teritorije u Ukrajini i uspostavila prorusku marionetsku vladu u Kijevu. Bloomberg je objavio da Kremlj “računa na činjenicu da je američki predsjednik Donald Trump u stanju zaključiti prihvatljiv mirovni sporazum u Ukrajini”.
Kremlj nije zabrinut zbog Trumpove nedavne objave da su Sjedinjene Države spremne uvesti dodatne sankcije ruskoj nafti i sekundarne sankcije kupcima ruske nafte ako ruski diktator Vladimir Putin ne postigne napredak ka opštem prekidu vatre. Godišnja procjena prijetnje direktora Ureda nacionalne obavještajne službe (ODNI) za 2025. kaže da Rusija koristi svoju kontrolu nad inicijativom u ratnom pozorištu i tekućim političkim i informativnim naporima usred pregovora o okončanju rata u Ukrajini kako bi izvukla značajne ustupke od Ukrajine i Zapada. U izvještaju ODNI-ja se također procjenjuje da je Putin “vjerovatno” spreman da preuzme rizike dužeg rata nego što pristane na prekid rata koji je štetan za Rusiju. Procjena ODNI-a da Putin ostaje posvećen postizanju ukrajinske predaje i diplomatskim i vojnim putem šta je u skladu s ocjenom ISW-a da Putin koristi tekuće pregovore da izvuče dodatne ustupke od Ukrajine i Zapada kao dio svoje dugoročne potrage za potpunom predajom.
“Ako Donald Trump pojača ekonomski pritisak na Rusiju i pruži vojnu pomoć Ukrajini, moći će da privede kraju rat.Prije svega, potrebno je ruskim tankerima zabraniti korištenje Panamskog kanala i ograničiti im pristup kineskim lukama”, rekao je član Republikanske stranke Boris Pinkus. Bez primjene ekonomskog pritiska, neće biti rezultata. Kupcima ruskih energenata potrebno je zatvoriti prolaz ruskih tankera kroz kineske luke i Panamski kanal, – napomenuo je Pinkus.
Drugi važan aspekt je hitno pružanje vojne pomoći Ukrajini. Diktator Vladimir Putin ne samo da gradi svoju vojsku, već nastavlja da kupuje projektile, rakete i bespilotne letjelice od Sjeverne Koreje i Irana i prima pomoć od Kine. Pinkus je naglasio da kongresmeni pozivaju D. Trampa da ne pogriješi po pitanju Ukrajine. Ako Kijev bude poražen, to će imati katastrofalne posljedice po SAD. Na kraju krajeva, više od 61% Amerikanaca podržava pružanje vojne pomoći Ukrajini, a to bi moglo uticati na rezultate međuvremenih izbora 2026. godine.