Bivši ukrajinski ambasador u BiH i Hrvatskoj, Oleksandr Levchenko, za “Face.ba” piše o situaciji u Ukrajini, prenoseći aktuelna dešavanja koja su potaknuta ruskom agresijom na Ukrajini.
„Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastao se s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u Vatikanu, gdje su obojica stigla na sahranu pape Franje. Bijela kuća je saopćila da su Trump i Zelenski imali ‘produktivan sastanak’ prije papine sahrane. V. Zelenski je također sastanak s Trumpom nazvao efikasnim, a također je napomenuo da su tokom razgovora razmatrana osjetljiva pitanja. Ovo je bio prvi lični susret između Zelenskog i Trumpa nakon sukoba u Ovalnom kabinetu.
‘Američki predsjednik tražio je lične razgovore s ukrajinskim liderom Volodimirom Zelenskim u Rimu’, rekao je savjetnik Donalda Trumpa za nacionalnu sigurnost Mike Wolz, kako prenosi The Telegraph.
Prema Volzu, Trump je bio odlučan da se sastane sa Zelenskim kako bi unaprijedili pregovore o mirovnom sporazumu za Ukrajinu. Nakon sastanka sa Volodimirom Zelenskim, D. Trump je izjavio da Vladimir Putin treba da pokaže svoju posvećenost okončanju rata u Ukrajini.
‘Želim da prestane pucati, sjedne i potpiše sporazum’, rekao je Trump novinarima.
Također je rekao da je razočaran nedavnim ruskim raketnim napadima na Kijev i da ne može sa sigurnošću reći da li je Putin ozbiljan u namjeri da okonča rat. Trump je sugerirao da ga Putin vara, pa bi možda trebalo prema njemu postupati drugačije, naime putem sankcija, izvještava CNN.
Američki senator iz Republikanske stranke, Lindsey Graham, govorio je o spremnosti zakonodavaca da se dogovore o dodatnim sankcijama protiv Rusije. Ograničenja mogu biti uvedena ako Kremlj odbije da sklopi ‘pristojan i pravedan’ mir sa Ukrajinom.
Graham je predstavio odgovarajući dvostranački zakon, koji već ima šezdeset supokrovitelja. Republikanski senator je pojasnio da se radi o uvođenju ‘sekundarnih tarifa za bilo koju zemlju koja kupuje rusku naftu, plin, uranij ili drugu robu’.
‘Senat je spreman da krene u tom smjeru i učinit će to ogromnom većinom ako Rusija ne prihvati pošten, pravedan i trajan mir’, naglasio je Graham.
U međuvremenu, ruski predsjednik Vladimir Putin, navodno iz ‘humanitarnih razloga’, proglasio je privremeni prekid vatre u ratu protiv Ukrajine na 80. godišnjicu ‘Dana pobjede’.
Kremlj je saopćio da će ‘primirje’ navodno trajati od 7. do 11. maja. Za sada, Ruska Federacija obećava prekid svih neprijateljstava i pozvala je Ukrajinu da učini isto.
UN je naglasio da žele vidjeti kraj rata u Ukrajini, a ne trodnevno primirje. To je izjavio portparol generalnog sekretara UN-a, Stephane Dujarric.
‘Naš stav ostaje nepromijenjen: želimo vidjeti kraj rata… On mora biti principijelan i dosljedan te čvrsto zasnovan na Povelji UN-a, međunarodnom pravu i svim relevantnim rezolucijama’, rekao je Dujarric.
Predstavnik UN-a je dodao da mir mora biti održiv i uključivati priznavanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine. Također je naglasio da UN cijeni sve napore za okončanje rata, koji su u skladu s dugogodišnjim i više puta izraženim stavom Organizacije.
Američki institut za proučavanje rata (ISW) smatra da Putin ne smatra primirje na Dan pobjede ozbiljnim korakom ka trajnom miru. Prema riječima stručnjaka, prekid vatre nakon energetskih udara i ‘Uskršnjeg primirja’ pokazali su da detalji svakog budućeg prekida vatre ili mirovnog sporazuma moraju biti javno dostupni, formalno unaprijed dogovoreni od strane svih strana i da uključuju pouzdane mehanizme praćenja.
U tom kontekstu, ISW je napomenuo da prekid vatre koji je predložio Vladimir Putin ne predviđa nikakve dodatne mehanizme praćenja. Putin koristi jednostrano primirje kako bi stekao informativnu i vojnu prednost u Ukrajini, dok američki predsjednik Donald Trump pokušava iskoristiti opće primirje kao korak ka postizanju dugoročnog i održivog mirovnog sporazuma.
Jednostrano proglašenje prekida vatre također omogućava lideru Kremlja da skrene pažnju sa svog odbacivanja američko-ukrajinske inicijative za tridesetodnevni prekid vatre.
ISW napominje da su ruske trupe iskoristile ‘Uskršnje primirje’ za granatiranje i izviđanje naprednih ukrajinskih položaja i oštećenje opreme duž linije fronta u pripremi za buduće ruske ofanzivne akcije. Putin vjerovatno smatra da je prekid vatre prilika za ruske trupe da se odmore prije budućih borbi na frontu, kao i način da se osigura da Ukrajina ne izvede nikakve značajne udare dugog dometa na Rusiju.
‘Nema razloga da se odgodi primirje između Ukrajine i Rusije do 8. maja samo da bi Vladimir Putin mogao osigurati tišinu na paradi povodom Dana pobjede’, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, podsjećajući da su okupatori koristili udarni dronovi ‘Šahede’ za napad na civilnu infrastrukturu u Čerkaskoj oblasti.
I to se dogodilo na pozadini zahtjeva Rusiji da prekine rat i započne primirje. Napomenuo je da je Ukrajina također spremna da što brže sarađuje sa svim partnerima koji mogu pomoći u uspostavljanju mira i garantovanju sigurnosti.
Ukrajina je još 11. marta pristala na američki prijedlog o potpunom prekidu vatre. Kijev je također predložio Moskvi da prekine napade na civilne ciljeve ili produži uskršnje ‘primirje’ za najmanje trideset dana. Ali Rusija je odbacila takve ideje i sada pokušava prevariti SAD.
‘Cijenimo živote ljudi, a ne parade. Zato svijet smatra da nema razloga čekati 8. maj. I vatra ne bi trebala biti zaustavljena nekoliko dana, kako bi onda ponovo mogli ubijati’, primijetio je V. Zelenski.
Rusija je, uprkos izjavama o spremnosti za mir, nastavila svoje uobičajene vojne aktivnosti nakon Uskrsa. Uprkos činjenici da je ovo primirje inicirala sama Rusija, prekršila ga je tri hiljade puta.
Italijanska premijerka Giorgia Meloni smatra trodnevni prekid vatre koji je najavio Putin nedovoljnim i zalaže se za pravedan i trajan mir uz pouzdane sigurnosne garancije za Ukrajinu. Italija podržava američke mirovne inicijative i pozitivno doživljava spremnost Ukrajine za bezuvjetno primirje.
‘Francuska planira povećati pritisak na Rusiju u narednim danima. Sankcije od strane SAD-a su također moguće’, rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron, prenosi Le Figaro.
Prema Makronovim riječima, u kontekstu okončanja ruskog rata protiv Ukrajine, potrebno je ‘ostati oprezan’ jer ‘dio jednačine’ zavisi od Moskve.
‘Moramo ostati ujedinjeni i održati faktor odvraćanja’, smatra šef francuske države, izražavajući nadu da će primirje između Ukrajine i Rusije ipak biti postignuto.
‘U narednih osam do deset dana pojačat ćemo pritisak na Kremlj. Bilo je nemoguće dozvoliti da se pritisak vrši samo na Ukrajinu’, rekao je E. Macron, ne otkrivajući detalje svojih planova.
Također smatra da je uspio ‘uvjeriti Amerikance u mogućnost eskalacije prijetnji i, moguće, nametanja novih sankcija protiv Moskve. Stalno smo nastojali stvoriti dinamiku u kojoj bi predsjednik V. Zelenski pristao na bezuvjetno primirje. Što je, inače, i učinio u Džedi. Također smo radili na tome da SAD dobiju ruski pristanak na primirje. Sada je naš zajednički zadatak stvoriti uvjete za snažan i dugoročan mir’, zaključio je francuski predsjednik.“