“Velika Britanija vodi razgovore sa Francuskom i Saudijskom Arabijom u vezi sa priznavanjem palestinske države na konferenciji u junu, koju organizuju ove dvije zemlje s ciljem očuvanja političkog puta ka rješenju sa dvije države na Bliskom istoku”, Izraelom i Palestinom, izjavio je britanski ministar vanjskih poslova.
Komentari Davida Lammyja označavaju prvi put da je Velika Britanija priznala da su u toku razgovori sa Francuskom o procesu priznavanja palestinske države.
Priznanje Palestine dvaju stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a bila bi snažna poruka, ali se suočava sa mnogim diplomatskim preprekama, uključujući potrebu za većom jasnoćom o francuskom prijedlogu i da li bi priznavanje moglo biti dio kredibilnog procesa prema rješenju sa dvije države, čemu se Izrael protivi.
Lammy je, govoreći pred Odborom za međunarodne odnose Doma lordova, rekao da Velika Britanija želi preduzeti ovaj korak kada bude imao utjecaj na terenu, a ne kao simboličan čin.
Podsjetivši da je 160 država do sada priznalo Palestinu, uključujući nedavno Španiju, Norvešku i Irsku, Lammy je rekao: “Niko nema veto na to kada će Velika Britanija priznati palestinsku državu… Uvijek smo govorili da priznanje nije cilj samo po sebi i da ćemo preferirati priznanje kao dio procesa ka dvije države”.
“Predsjednik Macron je o tome mnogo govorio, nedavno zajedno sa Saudijcima, i naravno da trenutno razgovaramo s njima”, dodao je.
On je dodao da je tokom razgovora sa Katarom prošle sedmice naglasio da će svako dugoročno rješenje zahtijevati da Hamas ne bude u vladi u Gazi i da njegovo rukovodstvo napusti to područje, vjerovatno u treću zemlju. Mora postojati potpuni proces demilitarizacije sličan onome koji se dogodio nakon Sporazuma na Veliki petak u Sjevernoj Irskoj, rekao je.
Ali Lammy je bio jasan: “Neprihvatljivo je da bilo koja grupa ljudi živi bez države duže nego što sam ja uopće živ.”
On je prihvatio da ubrzano širenje naselja podriva održivost rješenja sa dvije države i rekao da su nivoi nasilja doseljenika “šokantni”.
U protekloj godini, rekao je, izgrađeno je 59 ispostava na Zapadnoj obali, dok je prosjek u prethodnih 25 godina bio sedam.
Najnovija nagađanja o dugoj sagi o priznanju počela su kada se Emmanuel Macron vratio sa putovanja u Egipat 9. aprila i rekao da će Francuska vjerovatno priznati palestinsku državu na konferenciji u junu. To bi bilo prvo priznanje Palestine jedne države članice G7.
Nekoliko dana kasnije, Macron je pojasnio da bi taj potez trebao “pokrenuti niz drugih priznanja… uključujući priznanje Izraela drugih država koje to trenutno ne čine”, što bi Francuskoj moglo olakšati situaciju u slučaju da ne dođe do zamaha ka priznanju.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu je nakon toga nazvao Makrona kako bi mu rekao da bi priznavanje Palestine kao države bila pobjeda Hamasa i Irana.
Očekuje se da će Donald Trump ovog mjeseca posjetiti Saudijsku Arabiju, gdje će mu Rijad sigurno reći da je saudijska normalizacija odnosa sa Izraelom, jedna od Trumpovih ključnih diplomatskih tema, nemoguća bez kredibilnog puta ka rješenju sa dvije države.
Michel Duclos, specijalni savjetnik Instituta Montaigne iz Pariza, tvrdi da je francuski politički kredibilitet na kocki u načinu na koji se ovo pitanje rješava.
On je rekao da, budući da najbolji ishod junske konferencije u UN-u “možda neće biti ništa više od mape puta ili skupa prijedloga, dilema za Francusku bi uskoro mogla postati izazovnija: može li nastaviti odgađati svoje priznanje Palestine dok čeka pravi zamah ka rješenju sa dvije države? Ili bi daljnje odgađanje potkopalo njen kredibilitet?”
Lammy je iskazao frustraciju zbog šezdesetodnevne zabrane izraelskog liderstva na dostavu pomoći Gazi, ali nije predložio nikakve nove mjere.
“Blokada neophodne pomoći Gazi je užasna, patnja je strašna, potrebe su ogromne, gubitak života je ekstreman”, rekao je.
Istakao je da je lično bio jasan izraelskom ministru vanjskih poslova, Gideonu Saaru, o izraelskim obavezama da pruži pomoć kada su se njih dvojica sastala u Londonu prije dvije sedmice, prenosi Guardian.