Bivši ukrajinski diplomata u BiH i Hrvatskoj, Oleksandr Levchenko, za “Face.ba” piše o aktuelnoj situaciji u Ukrajini i svijetu.
Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da bi ulazak Ukrajine u Evropsku uniju mogao nanijeti ozbiljnu štetu mađarskoj ekonomiji. Ovu informaciju je objavio vodeći mađarski list Magyar Nemzet.
Prema Viktoru Orbanu, Mađarska je tokom tri godine potpune ruske invazije izgubila značajnu količinu finansija, jer ih zemlje EU obezbjeđuju Kijevu. Premijer je također komentirao planove za prijem Ukrajine u EU do 2030. godine, nazivajući tu odluku opasnom za mađarsko tržište. Posebno je bio ogorčen inicijativom o uzimanju zajedničkog kredita unutar EU za dalje finansiranje Ukrajine.
“Da je to bilo korisno za Mađare, oni bi podržali članstvo Ukrajine, ali naša zemlja bi platila dodatnu cijenu za pristupanje Ukrajine”, rekao je šef mađarske vlade. Prema njegovim riječima, Mađarska ne bi imala takvih ekonomskih problema da je novac prebačen u Ukrajinu ostao u evropskoj ekonomiji. Orban kaže da Brisel ne može sam podržati Ukrajinu, pa želi uzeti ogroman kredit za finansiranje Ukrajine. Pozvao je na sprječavanje da Evropa upadne u dužničku zamku.
Mađarski premijer je odavno poznat po svojim kritičkim izjavama prema Ukrajini. Više puta je blokirao pomoć Ukrajini, koja se brani od ruske invazije, a protivio se i njenim evropskim integracijama. U martu ove godine Mađarska vlada pokrenula je službenu anketu među svojim građanima o tome smatraju li ulazak Ukrajine u EU preporučljivim. Ovaj referendum će trajati do 20. juna. Međutim, pristup mađarskih vlasti teško se može nazvati transparentnim, jer je anketni bilten sadržavao informativne listove u kojima je navodno navedeno sedam “rizika” pristupanja Ukrajine EU.
Orban je inicirao nacionalnu anketu u kojoj je pozvao građane da glasaju protiv članstva Ukrajine u EU, a i sam je javno glasao “ne”. Političar uvjerava Mađare da bi pristupanje Ukrajine Evropskoj uniji moglo ugroziti dostignuća Mađarske. Istovremeno, mađarska opoziciona stranka “Tisa” provela je alternativnu anketu, koja je pokazala da preko 58% ispitanika podržava budućnost Ukrajine u Evropskoj uniji.
“Postupci mađarskog premijera diktirani su domaćom političkom borbom prije izbora 2026. godine”, kaže ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Prema njegovim riječima, zvaničnik mađarske vlade uvlači Ukrajinu u izbore u svojoj zemlji i radi “vrlo opasne stvari”.
Predsjednik Volodimir Zelenski govorio je o otvaranju tri klastera za Ukrajinu u EU, naglasivši da sve države članice podržavaju ovaj korak, osim Mađarske. Prema njegovim riječima, Ukrajina planira da bude tehnički spremna za otvaranje klastera do sredine ljeta, uprkos činjenici da sastanci s mađarskim predstavnicima nisu dali konkretne rezultate. Volodimir Zelenski je rekao da mađarske vlasti pokušavaju “prevariti” svoje građane, ali je napomenuo da ovaj pristup neće donijeti koristi na dugi rok.
„Vlada premijera Viktora Orbana dosljedno se protivila odlukama o podršci Ukrajini u borbi protiv ruske agresije. To bi uskoro moglo imati posljedice i po samu Mađarsku.“ Ovo izvještava britanski list The Guardian. Prema njegovim riječima, EU trenutno razmatra uskraćivanje Mađarskoj prava glasa prilikom donošenja zajedničkih odluka. Sve je u ranoj fazi, ali već postoji pravni osnov. Prema članu 7 Ugovora o EU, sankcije su predviđene za državu članicu koja sistematski krši temeljne norme demokratije.
„Sada bi pokušaji Budimpešte da osujeti podršku EU Ukrajini mogli dovesti do preispitivanja odnosa, dok se premijer Viktor Orban bori sa svojim najozbiljnijim političkim rivalom u posljednjih nekoliko godina, Peterom Mađarom“, izvijestio je The Guardian.
Friedrich Merz, koji će uskoro preuzeti dužnost kancelara Njemačke, već je najavio namjeru svoje vlade da pojača utjecaj na zemlje koje zanemaruju demokratske principe. Posebno politička elita Mađarske. Evropska unija je pronašla način da ignoriše stalne vete Mađarske na pitanja vezana za podršku Ukrajini. Konkretno, Evropsko vijeće objavilo je novu izjavu nakon što ju je usaglasilo 26 zemalja. O ovome piše Politico.
Tradicionalno, pravila EU zahtijevaju da se svih 27 zemalja dogovori o zajedničkoj izjavi koja će biti izdata u ime Evropskog vijeća. Međutim, ovaj put je bilo drugačije. Tekst, o kojem se složilo 26 zemalja, dodan je drugim rezolucijama i objavljen kao službeni zaključak Evropskog vijeća. Evropska unija je pronašla način da ignoriše stalne veto Mađarske na pitanja vezana za podršku Ukrajini.
“Ovo je nova normalnost. I korisno je kada su u pitanju političke namjere“, citira publikacija visokog diplomatu EU. Evropski zvaničnik je dodao da se „mađarski veto uzima u obzir – i brzo ignoriše“. EU je naglasila da je Orbanu “dato mnogo prilika i da je odbio pružene ruke”.
U međuvremenu, mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó još jednom je izrazio pritužbe na račun Ukrajine u vezi s navodnim ugnjetavanjem prava mađarske manjine u Zakarpatskoj regiji. Prema njegovim riječima, Kijev nije vratio prava oduzeta Mađarima od 2015. godine, a dok se to ne dogodi, Budimpešta će blokirati evropske integracije Ukrajine. Ukrajinske vlasti, sa svoje strane, uvjeravaju da sve reforme ispunjavaju standarde EU i ne krše prava nacionalnih manjina.
Zamjenica premijera Ukrajine Olga Stefanišina izjavila je da će 12. maj ove godine biti ključni datum za određivanje daljnje sudbine pregovora između Ukrajine i Mađarske u vezi s ukidanjem “veta” na ulazak Kijeva u Evropsku uniju. Prema njenim riječima, upravo tokom nove runde pregovora postat će jasno da li je moguć pravi kompromis ili će Budimpešta nastaviti blokirati proces proširenja EU.
Podsjetimo, 29. aprila ukrajinska delegacija posjetila je Budimpeštu kako bi uvjerila mađarske partnere da povuku svoje prigovore. Kijev je podnio prijedloge usmjerene na ispunjavanje zahtjeva Budimpešte u oblasti zaštite prava nacionalnih manjina, posebno u vezi s obrazovanjem, primjenom novog zakonodavstva i osiguranjem kulturnih prava mađarske zajednice. Olga Stefanišina je naglasila da će se pregovori 12. maja zasnivati na 11 tačaka o kojima su se strane dogovorile.
Budimpešta generalno zaboravlja da su, kada se Mađarska pridružila EU 2004. godine, i Njemačka i Francuska mogle izjaviti da bi ulazak nove zemlje mogao naštetiti nacionalnoj poljoprivredi ili ekonomiji. A sredstva EU sada neće biti usmjerena prema njemačkim i francuskim proizvođačima, već će biti raspoređena kako bi se zadovoljile potrebe novih članica, poput Mađarske. Berlin i Pariz bi mogli provesti nacionalne ankete i u referendume uključiti pisma s argumentima o tome zašto bi pristupanje Mađarske EU naštetilo francuskim i njemačkim radnicima i poduzetnicima. Francuska i Njemačka su to mogle učiniti, ali nisu, jer su dobro razumjele koji su principi evropske solidarnosti. I Moskva im nije postavila isti zadatak kao što ga sada postavlja Orbanu.
Vrijeme je da se mađarski premijer prestane kriti iza navodno nacionalnih interesa, koje ima i svaka druga država članica EU, te da konačno odbije otvoreno lobirati za interese Kremlja u Evropskoj uniji.